Ekonomija

Iz Udruženja za poduzetništvo i posao, LiNK iz Mostara upozoravaju kako je jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovnu klimu vladavina prava. Alisa Gekić, izvršna direktorica Udruženja, za Start BiH ističe kako su mali biznisi pokretači razvoja svake ekonomije pa tako i Bosne i Hercegovine.

Gekić ističe kako preduzetnici često smatraju da su važeći zakoni dobri ili bar da nisu loši, ali da je njihova primjena problem. Prema njenim riječima, postizanje vladavine prava podrazumijeva ujednačenu primjenu propisa na svim administrativnim nivoima, uz precizno propisanu nadležnost i ulogu svake od javnih institucija. Nedopustivo je, kaže ona, da u primjeni istog propisa nadležni organi, od registarskog suda, ministarstava do opština, postupaju različito i da po vlastitoj procjeni po identičnim zahtjevima traže od stranaka dostavljanje različitih dokumenata.

Kada je pak riječ o nekim konkretnijim zahtjevima malih privrednika, Gekić kaže da su oni isti već godinama.

- Prije svega, poreska reforma. Nadalje, olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje. Potrebno je ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost unaprijeđenjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova, procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sistem registracije poslovnih subjekata i izdavanja građevinskih dozvola, elektro-energetskih saglasnosti i sl.), kao i prepreke obavljanju poduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje. Potrebno je osigurati finansijske resurse, kao što su grant sredstva za startup MSP, vaučer šeme, garancije, kao i stručnu podršku kroz mentorstvo, te pomoć pri povezivanju i umrežavanju sa drugim preduzećima, ali i drugim akterima na tržištu - nabraja Gekić. LINK se, s obzirom na resurse i kapacitete kojima raspolaže, po mnogim parametrima predstavlja vodeće udruženje malih biznisa u Bosni i Hercegovini.

Porezi „žuljalju“ i IT-ovce. U Bit Alijansi ne kriju kako su plate u ovom sektoru dosta visoke, pa samim tim i poreska opterećenja, ali da od države očekuju različite vrste poreskih olakšica koje podrazumijevaju da kompanija taj novac ne zadržava nego mora dalje da ga ulaže.

- Tek tada možete da očekujete da ćete imati startupe u koje bi mogle da ulažu te IT kompanije, da ulažu više u tehnološki razvoj, da ulažu više u infrastrukturu, da ulažu više u zaposlene. Trebaju nam sistemska rješenja jer samo u tom slučaju ozbiljna kompanija može da planira na nekom petogodišnjem nivou, da zna tačno koliko ulaže, koliko će joj se vratiti poreza i u šta će ga potom dalje reinvestirati. Nažalost, mi nemamo sistemskih rješenja čak ni u Sarajevu, gdje je smješteno oko 65 posto cjelokupne IT industrije - ilustruje za Start Damir Maglajlić, izvršni direktor udruženje najvećih IT kompanija ujedinjenih pod okriljem Bit Alijanse, najveće krovne organizacije bh. IT industrije.

Otvorio je Maglajlić još jednu temu, sa kojom se slažu i u LiNK-u, a to je nepostojanje zakona o strateškim industrijama čak ni na nivou Kantona Sarajevo iako je, po njegovom mišljenju, to jedan od ključnih zakona.

- Ne mora to biti samo IT. Smatram da bi, recimo, i turizam trebao biti strateška industrija i to ne samo u Kantonu Sarajevo, da im trebaju poticaji i druge stvari. Proizvodnja namještaja također, kao i poljoprivreda u koju se skoro ništa ne ulaže. Ali ne samo da nemamo tog zakona nego ne vidim da se iko time bavi - upozorava Maglajlić koji na kraju ipak konstatuje da IT sektor ima najveći potencijal.