Politika / Regija

Aktuelni makedonski premijer Zoran Zaev možda vam se dopada, a možda i ne, ali on je svojom ostavkom na premijersku i partijsku funkciju manifestovao jedan kulturni potez koji nije poznat ni u Makedoniji ni u širem regionu.

- Nedvosmisleno sam uvjeren da sam zajedno sa naprednim građanima donio slobodu i demokratiju u našu zemlju, a kada su sloboda i demokratija u pitanju pravilo je da se preuzima odgovornost. Preuzimajući tu odgovornost, želim da ostavim trag, da učim narod i da isti raste u svom demokratskom kapacitetu, ali i u svojoj građanskoj dužnosti da brinu o svojoj zemlji- izjavio  je Zaev na pres konferenciji posle poraza na lokalnim izborima 31 oktobra, podnoseći ostavku na premijersku i partijsku funkciju u vladajućoj partiji Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM).

I pored neuspješnog poziva progresivnim snagama u Severnoj Makedoniji da izađu na lokalne izbore, Zaev i SDSM su izgubili od opozicione VMRO DPMNE, što je bio samo jedan od razloga njegove ostavke.

Predsjednik Stevo Pendarovski i sam iznenađen tim činom rekao je da je najavljena ostavka premijera i predsjednika SDSM Zorana Zaeva bilo veliko iznenađenje i za predstavnike međunarodne zajednice, jer je on bio prilično pozitivan primjer posljednjih godina.

Zaev jeste bio pozitivan primjer kod međunarodne zajednice, ali ne i ona prema njemu, ako isključimo istorijski prijem Sjeverne Makedonije u NATO i Prespanski dogovor sa Grčkom.

Prije svega EU, koja je u dva navrata, prvo sa francuskim vetom, a sada i sa bugarskim vetom, izigrala data obećanja za početak pristupnih pregovora, ukočila makedonske eurointegracije i reforme, što se na kraju pretvorilo u bugarske uvrede oko dovođenja u pitanje identiteta i jezika Makedonaca, nesvojstveno za evropske principe i standarde.

To je, kao drugi razlog njegovog čina, najverovatnije prelilo čašu iskrene želje Zaeva za demokratizaciju i evropeizaciju Makedonije, kao i opstrukcije i polovične reforme u pravosuđu, dubokoj državi, korupciji, medijima i druge posljedice dugogodišnje vladavine Nikole Gruevskog, o zarobljenoj državi, koji su doveli podjeljenosti u makedonskom društvu.

Po najavljenoj ostavci i pored pritisaka opozicione VMRO u koaliciji sa tri albanske partiije za prijevremene izbore koji su doveli do  pada vlade Zaeva, on je uspio da dobije povjerenje u Sobranju, zacementirao je vladajuću koaliciju sa partijom Alternativa i još četiri poslanika, tako da  je sa većinskih 64 poslanika od 120 obezbjedio  relativno sigurnu vladavinu i politiku njegove SDSM i sa nasljednikom Kovačevski Dimitrom u preostale 2,5 godine, do 2024., kada su redovni parlamentarni izbori u državi.

NATO, Otvoreni Balkan, dobri odnosi sa susjedima, eurointegracije, moguće rješavnje bugarskog veta, ekonomija, rješavanje energetske krize, pandemija koronom, dalja demokratizacija i produžetak reforme u pravosuđu, korupciji… zajedničko društvo za sve građane bili su osnovni principi vladavine Zorana Zaeva, a poslije izbora dosadašnjeg zamjenika ministra za finasije, Dimitra Kovačevskog za lidera SDSM, ove političke principe, kako je najavio i sam Kovačevski, treba da produži nova makedonska vlada, sa njim na čelu.

Nakon ostavke Zaeva, Pendarovski bi trebalo da da mandat novom premijeru. Po Ustavu, predsjednik je dužan da u roku od deset dana povjeri mandat stranci, odnosno strankama koje imaju većinu u Skupštini. Mandatar u roku od 20 dana, od dana povjeravanja mandata, podnosi Skupštini program i predlaže sastav Vlade, u skladu sa Ustavom.

Sa ovim, buduća makedonska vlada na čelu sa Dimitrom Kovačevskim tebalo bi da stupi na dužnost u drugoj polovini januara.

Ministar zdravlja Venko Filipče, ministarka odbrane Radmila Šekerinska, kao i ministarka prosvete Mila Carovska, nedavno su najavili da neće biti dio nove vlade,  dok za ostanak Olivera Spasovskog u MUP-u, kao i Jagode Šahpaske u oblasti rada i socijalne politike, novi mandatar Kovačevski tek treba da se izjasni.

Vrijeme će pokazati da li će povlačenje Zaeva, kao što je sam rekao, ostaviti  trag da narod uči i da raste u njegovom demokratskom kapacitetu i u građanskoj dužnosti da brinu o svojoj zemlji.

Oliver Branković

Dopisnik Makedonske radio televizije i MIA