Život / Kultura

Opereta "Mala Floramye" splitskog kompozitora Ive Tijardovića vraća se na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo 27. i 28. februara u svečanom obilježavanju stotinu godina od praizvedbe ovog kultnog djela.

Sarajevska publika uživat će u raskošnoj produkciji uz pratnju Sarajevske filharmonije, pod dirigentskom palicom maestra Harija Zlodre i u režiji Ivana Lea Leme.

Praizvedena 14. januara 1926. godine u Splitu, "Mala Floramye" ostala je jedna od najpopularnijih opereta na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon tri godine pauze, ova bezvremenska priča o ljubavi, ratu i poraću ponovo će oživjeti na sarajevskoj sceni.

U naslovnoj ulozi nastupa Aida Čorbadžić, a publiku očekuje snažan ansamblski tim koji donosi duh Mediterana, nostalgiju i humor u raskošnom muzičko-scenskom spektaklu.

Šjoru Petronilu igra Hanadi Karić, Tonkica je Vedrana Arapović, Ileš Bečei utjelovit će lik Mirka/Petra Petrovića, Gina Tipurić igra lik Marice, Nedim Bašić lik Zvone, Siniša Markanović lik Marinka, Majo Marilović šjor Dane. Šjor File je Dejan Kajević, šjor Bepo Jasmin Bašić, redarstveni organ predstavlja Josip Katavić, Felicio-Picaferaj je Dejan Bojanić. Lik Miss Eveline Beautyflower, sestre-bolničarke, direktorice utjelovit će solistica Opere NPS Melisa Hajrulahović-Tomić, Lejla Huseinćehajić iznijet će lik Almette, dok će američkog vojnika igrati Davor Ebner. Pukovnika Marquisa Armanda Monforta de Quimperville igrat će glumac dramskog ansambla NPS Mak Čengić.

U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo te Balet Narodnog pozorišta Sarajevo, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.

Autorski dio tima čine koreografkinja Belma Čečo Bakrač, scenografkinja Vesna Režić te kostimografkinja Amna Kunovac-Zekić.

Kako ističe reditelj Ivan Leo Lemo, opereta kroz tri čina prati mladenačku strast, ratnu kušnju i poratno iscjeljenje uz poruku da je ljubav trajna snaga koja nadživljava sve lomove vremena.

- Kao što sevdalinka opisuje ljubavne jade u mahali, Tijardović svoju operetu smješta na splitsku rivu, pod palmama, a sve to kako bi uokvirio ljubav koja je centralni motiv. Prvi čin je vrcav, mladalački i karnevalski zaigran, drugi donosi rat, gdje ljubav čeka, da bi se ponovo probudila nakon svih emotivnih lekcija rata. Treći čin donosi poraće, u kojem preživjeli pokušavaju sastaviti svoje živote, a ljubav ostaje vezivo koje sve spaja. Sevdah ima melankoliju, a Tijardović nostalgiju. Ove priče darujemo novim generacijama kako bi čuvale vatru ljubavi, unatoč svim kušnjama i nesporazumima - kazao je Ivan Leo Lemo.