[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/21\/33000790668-47088ebd5c-b.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/21\/100x73\/33000790668-47088ebd5c-b.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/08\/21\/33000790668-47088ebd5c-b.jpg","size":"470.47","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

WB - Pogoršanje kvaliteta voda smanjuje ekonomski rast u nekim zemljama

Svijet se suočava sa nevidljivom krizom kvaliteta voda koja eliminira jednu trećinu potencijalnog ekonomskog rasta u jako zagađenim područjima i prijeti dobrobiti ljudi i okoliša, navodi se u danas objavljenom izvještaju Svjetske banke.

Nevidljiva kriza voda pokazuje, sa novim podacima i metodama, kako kombinacija bakterija, kanalizacije, hemikalija i plastike može isisati kisik iz vodnih zaliha i pretvoriti vodu u otrov za ljude i ekosisteme. Da bi rasvijetlila ovo pitanje, Svjetska banka izradila je najveću svjetsku bazu podataka o kvalitetu voda koja prikuplja podatke sa mjernih stanica, tehnologijom daljinske detekcije i mašinskim učenjem.

U izvještaju se navodi da nedostatak čiste vode ograničava ekonomski rast za jednu trećinu. Njime se apeluje da se neposredna pažnja posveti ovim opasnostima sa kojim se suočavaju i razvijene zemlje i zemlje u razvoju na globalnom, državnom i lokalnom nivou.   

 - Čista voda je ključni faktor za ekonomski rast. Pogoršanje kvaliteta voda usporava ekonomski rast, pogoršava zdravstvene uslove, smanjuje proizvodnju hrane i povećava siromaštvo u mnogim zemljama -  rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass.

Njihove vlade, kako je naglasio,  moraju poduzeti hitne mjere kako bi pomogle u rješavanju zagađenja voda tako da zemlje mogu ostvariti brži ekonomski rast na načine koji su pravični i okolišno održivi.

 Kada biološka potrošnja kisika – mjera količine organskog zagađenja u vodi i indirektna mjera ukupnog kvaliteta vode – pređe određeni prag, rast BDP-a u nizvodnim područjima opada za čak jednu trećinu zbog uticaja na zdravlje, poljoprivredu i ekosisteme.

Lošem kvalitetu voda najviše doprinosi azot, koji, budući da se koristi kao umjetno gnojivo u poljoprivredi, u konačnici ulazi u rijeke, jezera i okeane gdje se pretvara u nitrate. Rano izlaganje djece nitratima utiče na njihov rast i razvoj mozga, što utiče na njihovo zdravlje i potencijal za zaradu u odrasloj dobi. Oticanje i ispuštanje u vodu iz svakog dodatnog kilograma azotnog gnojiva po hektaru može povećati nivo zaostajanja u rastu u djetinjstvu za čak 19 procenata i smanjiti buduću zaradu u odrasloj dobi za čak 2 procenta u odnosu na one koji nisu izloženi.

U izvještaju se također navodi da poljoprivredni prinosi opadaju kako se salinitet u vodi i tlu povećava zbog intenzivnijih suša, udara oluja i sve većeg crpljenja voda. Svijet zbog slane vode svake godine gubi količine hrane dovoljne da nahrane 170 miliona ljudi.

U izvještaju se preporučuju mjere koje zemlje mogu poduzeti da poboljšaju kvalitet voda. One uključuju: politike i standarde za zaštitu okoliša; tačno mjerenje tereta zagađenja; djelotvorne sisteme izvršenja; infrastrukturu za tretman voda podržanu poticajima za privatna ulaganja; i objavljivanje pouzdanih, tačnih informacija domaćinstvima radi poticanja građana na učešće.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!