Ekonomija

Ove sedmice Evropska komisija otkrila je planove za reformu tržišta električne energije i jačanje evropske konkurentnosti uvođenjem čiste tehnologije o čemu je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razgovarala s novinarima novinskih agencija pri Evropskoj Redakciji (European Newsroom - ENR) među kojima je i Fena.

Kako je kazala von der Leyen potrošači su glavni korisnici reforme evropskog tržišta električne energije, koja je predložena u utorak u Strasbourgu. "U centru ove reforme su potrošači", rekla je Von der Leyen u ponedjeljak u intervjuu, dodajući da bi predložena reforma tržišta električne energije "drastično smanjila utjecaj cijena plina na cijenu električne energije".

- Temeljni cilj reforme je donijeti korist od niske cijene obnovljivih izvora energije potrošačima - naglasila je Von der Leyen. Evropska komisija želi reformirati tržište električne energije kako bi spriječila vrtoglavi skok cijena za potrošače i promovirala širenje obnovljivih izvora energije.

Cijene električne energije prošle su godine izrazito porasle. Jedan od razloga za to bio je taj što je povremeno oko polovina francuskih nuklearnih elektrana bila izvan pogona. Uz to, poskupljenje električne energije rezultat je znatno viših cijena plina zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Von der Leyen kaže da "unutardnevno tržište električne energije dobro funkcionira, ali moramo poboljšati dugoročne ugovore". Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji.

U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer je električne energije iz obnovljivih izvora dovoljno da zadovolji potražnju, a troškovi proizvodnje iz obnovljivih izvora vrlo su niski. U vrijeme najveće potražnje, međutim, treba dodati i proizvodnju nuklearnih elektrana, termoelektrana na ugalj i plinskih elektrana.

Cijenu električne energije u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač koji se dodaje u lanac, na primjer plinske elektrane. Stoga neke zemlje Evropske unije već mjesecima traže redizajn veleprodajnog tržišta električne energije kako bi se cijena plina odvojila od cijene električne energije.

Međutim, odvajanje cijena plina i električne energije, kako je predložila predsjednica Ursula von der Leyen posljednjih mjeseci, nije uključeno u prijedlog. Umjesto toga, Evropska komisija ostavila je postojeći sistem nepromijenjenim, tvrdeći da će predložena reforma potaknuti postupno ukidanje fosilnih goriva i smanjiti njihov utjecaj na cijene električne energije.

Prema novom prijedlogu, državne podrške za nova ulaganja u vjetroelektrane, solarnu energiju, hidroenergiju, geotermalnu energiju i električnu energiju iz nuklearne energije provode se kroz dvosmjerne dugoročne kupoprodajne ugovore.

Posebno će se promovirati dugoročni ugovori za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i nuklearne energije, navodi se u prijedlogu koji je Evropska komisija predstavila u utorak u Strasbourgu. Komisija također želi potaknuti privatna i javna ulaganja u obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju.

Države članice EU tek se trebaju dogovoriti

Von der Leyen smatra da će zemlje članice EU-a i Evropski parlament zaključiti pregovore o novom prijedlogu do evropskih izbora u maju 2024. godine. To je, kaže, dobro razmotreno i obavljene su intenzivne konsultacije sa stručnjacima . "Zato mislim da se isplati naporno raditi kako bismo ga pripremili prije evropskih izbora".

Prema saopćenju slovenskog Ministarstva za okoliš, klimu i energiju, prijedlog još ne rješava na odgovarajući način neke druge aspekte visokih cijena energije o kojima su članice raspravljale u okviru hitnih mjera prošle godine.

Ti izazovi su likvidnost dobavljača električnom energijom i mjere za sprječavanje špekulativnog trgovanja. Još jedan izazov je prepoznavanje uloge ulaganja koja olakšavaju prijelaz s uglja na plin.

Za razliku od Francuske i Španije, na primjer, njemačka vlada će vjerovatno pozdraviti činjenicu da se Evropska komisija za sada odriče prilično dalekosežnih promjena. Njemačka je, zajedno sa zemljama kao što su Nizozemska, Danska i Luksemburg, nedavno više puta upozorila na ishitrenu reformu.

Na pitanje podržava li Komisija korištenje nuklearne energije za postizanje postavljenih klimatskih ciljeva, Von der Leyen je rekla da "vrsta mješavine energije kojom svaka država članica želi postići klimatske ciljeve ovisi o njima samima".

Francuska se zalaže za priznavanje nuklearne energije kao izvora energije s niskim udjelom ugljika, a Njemačka je jedan od glavnih protivnika. Von der Leyen je dodala da je važno držati se zajednički utvrđenih ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine i smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.

Smanjenje ovisnosti o Kini

Govoreći o odnosima Evropske unije s Kinom, Von der Leyen je u ponedjeljak kazala da je za Evropsku uniju važno smanjiti rizik, ali ne i odvojiti se od Kine.

- Smanjenje rizika znači da ne želimo ovisnost koju smo iskusili s Rusijom i fosilnim gorivima. Ne želimo ovisnost, na primjer, o kritičnim sirovinama, i stoga diverzificiramo i jačamo svoje lance snabdijevanja s partnerima koji isto misle - kazala je.

Istovremeno, prema riječima predsjednice Komisije, važna je saradnja u ublažavanju klimatskih promjena, ograničavanju globalnog zatopljenja i osiguravanju jednakih tržišnih uvjeta za sve.

- Stoga želimo da naše kompanije imaju pristup kineskom tržištu, želimo transparentnost u pogledu subvencija i jasnu predanost poštivanju intelektualnog vlasništva - dodala je.

Evropska komisija trebala bi u četvrtak predstaviti svoj Net-Zero Industry Act u pokušaju da pomogne Evropi da izazove finansijsku moći Sjedinjenih Američkih Država i Kine na tom polju. Novi EU-ov Zakon o industriji Net-Zero bit će objavljen uz tekst o "kritičnim sirovinama", čiji je cilj osigurati snabdijevanje EU rijetkim metalima ključnim za zelenu tehnologiju.

- Paket dokazuje da možemo smanjiti emisije i imati strategiju rasta, jer sada vidimo da globalno postoji snažan pritisak na čiste tehnologije i želimo ostati predvodnik u toj industriji - kazala je Von der Leyen.

Dodala je da je industrija čistih tehnologija ključna za Evropu ne samo za postizanje klimatskih ciljeva, već i za inovacije u industriji na način da uz ograničavanje globalnog zatopljenja, budu ti koji izvoze svoju tehnologiju.

Brisel je bio prisiljen objaviti vlastiti plan nakon što su države EU-a kritizirale program subvencija predsjednika SAD-a Joea Bidena, Zakon o smanjenju inflacije, kao diskriminirajući prema njihovim industrijama.

No kritičari sada upozoravaju da procurili nacrti prijedloga Komisije pokazuju da bi EU mogla slijediti primjer i pokušati spriječiti uvoz čiste tehnologije u pokušaju da pomogne vlastitim kompanijama.

Međutim, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen odbacila je te tvrdnje navodeći da je odgovor Evropske unije na ogromne američke zelene subvencije bio "protekcionistički".

- Ovo je naša odluka da ulažemo u industriju nulte neto vrijednosti i da olakšamo razvoj novih čistih tehnologija, da smanjimo birokratiju i birokratsko opterećenje, da imamo rokove u procesima izdavanja dozvola kako bismo ubrzali. Ali ne postoji nijedna tačka koja je protekcionistička. Naprotiv, to je vrlo otvoren čin - kazala je Von der Leyen u intervjuu za European Newsroom.