Vijesti / BiH

Izrada višetomnog Rječnika bosanskog jezika najznačajniji je leksikografski poduhvat u modernoj povijesti Bosne i Hercegovine, saopćilo je Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca u čijoj organizaciji je održana tribina „Mjesto višetomnih rječnika u kulturi Bosne i Bošnjaka“.

- Došlo je vrijeme da se ozbiljno razmišlja o osnivanju leksikografskog zavoda Bosne i Hercegovine. Kroz takve instititucije najbolje se utemeljuje pitanje temeljnih elemenata identiteta matičnog naroda Bosne i Hercegovine i trajno garantira opstanak naroda. Koliko ovo važno pitanje razumiju politički predstavnici u državnim institucijama pokazaće njihova konkretna aktivnost u ovom pravcu - navedeno je u saopćenju.

Uvodničar na tribini bio je jedan od najreferentnijih i najznačajnijih lingvista i filologa, akademik prof. dr. Dževad Jahić.

Prezentirao je kratku sliku rada na višetomnim rječnicima južnoslavenskog prostora i ukazao na glavne odlike tih poduhvata, posebno na njihove leksikografske rezultate, prije svega one šire naučne, slavističke. Dao je osnovne podatke o tim krupnim naučnim poduhvatima, poduzimanim uglavnom pod okriljem akademija nauka i u vrlo dugim vremenskim intervalima što prelaze čak i okvire jednog vijeka.

Središnji dio tribine bio je posvećen višetomnom „Rječniku bosanskog jezika“, prvom rječniku te vrste koji radi pojedinac kao individualnom poduhvatu autora Dževada Jahića, a i Rječniku koji dosad nije imao neku organiziraniju podršku najviših naučnih institucija u Bosni i Hercegovini. Ovaj poduhvat realizira se pod institucionalnim okvirom Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Dosad je urađeno deset tomova Rječnika koji je u izradi već 22 godine.

Leksikografski posao u lingvistici i filologiji jedan od najsloženijih. On je uvijek dugoročan, sveobuhvatan i slojevit u svojoj metodologiji kad se radi o ozbiljnim rječnicima koji se temelje na naučnim osnovama i koji podjednako uvažavaju jezičku tradiciju i savremeno jezičko stanje, a koji također uvažavaju i dostignuća tradicionalne nauke, kao i domete savremenih naučnih teorija i metodologija.

U odnosu na naše “susjede”, u pogledu višetomnih rječnika, mi uopće ne kasnimo, čak se u nekom smislu može reći da “ranimo”. Ovakve višetomne rječnike zasad nemaju ni srpski ni crnogorski jezik. Bez ustručavanja se može reći da je izrada višetomnog Rječnika bosanskog jezika najznačajniji leksikografski poduhvat u modernoj povijesti Bosne i Hercegovine. Kako je jezik temeljni element nacionalnog identiteta svakog naroda, jasno je da višetomni Rječnik bosanskog jezika na najefikasniji način demantira sve anticivilizacijske pokušaje negiranja Bosne i Hercegovine i njenog historijskog matičnog naroda Bošnjaka, navedeno je također u saopćenju.

Završni dio Jahićevog izlaganja bio je posvećen pitanjima na koji način rezultati ovakvih velikih naučnih poduhvata da budu usmjereni ka školi i uopće školskom sistemu i kako da bosanski jezik napokon na odgovarajući način bude „implementiran“ u školski sistem na svim nivoima obrazovanja.  

Još mnogo toga Bosna i Hercegovina nema, ali u svakom slučaju leksikografski zavod je neophodna institucija i pitanje je vremena kad će biti utemeljena, rečeno je na tribini.