Vijesti / Regija

Više od polovine građana Crne Gore vjeruje da ljudi dobivaju novac za glasanje na izborima, svaka druga osoba kaže da su ljudi ucijenjeni da glasaju, a petina sumnja da se glasovi pošteno broje.

To je pokazalo istraživanje u okviru "Crnogorske nacionalne izborne studije".

Olivera Komar, glavna istraživačica Crnogorske izborne studije je na konferenciji koju je organizirao Centar za monitoring (CeMI), predstavljajući rezultate istraživanja, navela da polovina građana koji su sudjelovali u istraživanju ima povjerenje u Državnu izbornu komisiju (DIK), dok 45,9 posto ima malo ili nema uopće povjerenja, prenosi portal Vijesti. 

Što se tiče strukture izlaznosti na izbore, ona je kazala da dominiraju stariji glasači, te da postoji problem s mlađim (18-34 godine) glasačima jer su ispod prosjeka.

"Specifičnost Crne Gore je da muškarci i žene u prosjeku jednako glasaju. To je dobra pojava i potencijal u daljoj aktivaciji žena", kazala je Komar, dodavši da su rezultati pokazali i da su muškarci više zainteresirani za politiku.

Poručila je i da trećina ispitanika smatra da Crna Gora nije demokratska država, dok 47 posto smatra da više jeste, nego što nije.

Također, prema rezultatima istraživanja, oko 12 posto ispitanika kazalo je da je nakon izbora nezadovoljno onim za što su glasali.

Komar kaže i da više od polovine ispitanika smatra da birači bivaju plaćeni da glasaju za nekog.

"Svaka druga osoba vjeruje da su ljudi plaćeni da glasaju za određenu opciju. Ukoliko vjerujete da je nešto realnost, to postaje realnost jer svoje ponašanje upravljate prema tome", kazala je ona.

Kako je dodala, svaka druga osoba koja je ispitana smatra da je netko bio ucijenjen da glasa na određeni način.

Slaven Živković, istraživač Crnogorske izborne studije predstavio je dio vezan za konzumaciju medija i društvenih mreža tijekom izborne kampanje.

On je rekao da se sve manje građana informira putem televizije, a sve više putem društvenih mreža i internet portala.

Rekao je i da je istraživanje pokazalo da je 50,9 posto ispitanika kazalo da uopće nije vjerojatno da bi komentirali političke i društvene teme na društvenim mrežama, dok je 6,2 posto poručilo da je vrlo vjerojatno da bi komentirali.

On je naveo i da je 52,8 posto ispitanika poručilo da uopće nije vjerojatno da bi se uključili u raspravu s neistomišljenicima na društvenim mrežama, dok je 7,9 posto reklo da bi se vrlo vjerojatno uključili.