Magazin / Start IZDVOJENO

Grenland, Panamski kanal, Kanada, Meksiko, Kina...Dug je niz otvorenih ili nešto upakovanijih (polu) prijetnji koje je novizabrani predsjednik SAD Donald Trump uputio drugim zemljama, a niz je juče nastavljen šokantnim prijedlogom o raseljevanje Gaze. Hamza Višća, vojnopolitički analitičar za portal Startbih.ba je napisao svoje viđenje trenutnih dešavanja i najava iz Washingtona.

Piše: Hamza Višća

Ma koliko se od novog američkog Predsjednika očekivalo neočekivanih stvari i poteza, gospodin Tramp se potrudi i to da prevaziđe. Optimisti i oni koji ga neozbiljno shvataju se nadaju da najavljivanje poteza na međunarodnoj sceni predstavlja kupovinu vremena za unutrašnje poslove i poteze, koje bi bilo nužno preduzeti u duboko podijeljenom američkom društvu. Međutim, Tramp se ne šali, naprotiv njegovi megalomanski zahtjevi i iznešene vizije su dio scenarija u kojem se on uzda u svoj, možda i jedini kvalitet – kvalitet dobrog trgovca. Kinezi su skloni izreci da, ako je čekić jedini alat kojim raspolažeš, onda ti svaki problem liči na ekser. Tako je i Tramp, on je svoje prve poteze usmjerio na trgovinu (u kojoj se osjeća kao riba u vodi), carine i obezbjeđenje sirovina kojih nema u izobilju na američkom tlu, i pojeftinjenje troškova njihove nabavke.

Sve je to zbog ... 

Visokim carinama još jedino nije zaprijetio Crnoj Gori, ali su zato Kanada, Panama, Meksiko i Kina primile ozbiljna upozorenja i najavljene mjere, Evropska unija je svjesna da i njih to sljeduje, pa samoinicijativno traži razgovore sa novom administracijom u Washingtonu o međusobnom carinskom režimu. Priča o carinama i nije toliko zabrinjavajuća, na kraju krajeva, nije ni nova. I prošli mandat Tramp je obilježio sličnim potezima, ali je prije kraja tog mandata odustao od znatnog broja uvedenih carinskih mjera. Da je u ovaj mandat ušao spremniji svjedoči širi spektar zahtjeva koji su usmjereni na postizanje vlasništva nad izvorima rijetkih metala, žitnicama i naravno energetskim resursima i kritičnim tačkama pomorskih puteva.

Kidisanje na Kanadu i Grenland, odnosno Dansku, je ipak nešto novo i moglo bi da ima ozbiljne posljedice na odnose unutar NATO-a, tim prije što Grenland nije izolovani kamen spoticanja unutar Euroatlantske alijanse, pa i ukupnih odnosa Brisela i Washingtona. Naime, još od prošlog mandata se vuče rep vezan za ulaganje u odbranu, koje su, budimo realni, evropske članice Alijanse dugo godina zanemarivale. Još uvijek ima zemalja koje nisu i ne mogu da ispune tadašnji zahtjev da se na odbranu troši bar 2% BND, a sigurnosna situacija u Evropi je toliko ozbiljna da zahtijeva dvostruko veća ulaganja od ovih ranije dogovorenih.

Šta krije Grendland 

Istini za volju, Evropa ne umanjuje opasnost koja prijeti eventualnom eskalacijom ruske agresije na Ukrajinu, i svjesna je da će mogući rat koštati puno više od pomoći koja se pruža Ukrajini i ubrzanog ulaganja u vlastite vojne kapacitete za odvraćanje i odbranu. Kada je postalo izvjesno da će Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću, Brisel se opredijelio za izradu novog NATO aranžmana sa USA, kojim bi u narednih pet godina povećali vlastita izdvajanja za odbranu, a Washington privolili da ostane angažovan u Evropi na dosadašnjem nivou. Ta bi se Povelja trebala izbrusiti do ovogodišnjeg samita predsjednika država i vlada NATO članica i znatno bi relaksirala unutrašnje odnose.  Nažalost, Grenland nije dio te priče, ali jeste strateški važan, tim prije što otapanje leda Arktik čini prohodnim, kako za ruske, tako i za kineske trgovinske transporte, a kontrola istih je izazov. Uz to mineralna bogatstva Grenlanda u rukama USA bitno bi smanjilo njihovu zavisnost od trgovine sa Kinom i Tajlandom.

Ako brutalne poruke oko kupovine Grenlanda, zauzimanja Panamskog kanala i „ponuda“ Kanadi da bude 51. USA država, nisu predstavljali kršenje dogovorenog međunarodnog poretka i Ženevskih konvencija i protokola, takva ocjena se ne može ponoviti povodom pritisaka da se Palestinci rasele po arapskim zemljama, a Gaza pretvori u odmaralište „svjetskih ljudi“.  Obraćanje tim povodom, u društvu izraelskog premijera, je više nego podsticaj haosu i nastavku krvoprolića na Bliskom istoku.

Optimistima ostaje nada, da će i ove najavljene poteze, naknadnom pameću suspendovati, kao što je već suspendovao mjere prema Meksiku.