Kažu da je čisti zrak u Sarajevu veoma skupa investicija. Te priče slušamo najmanje 50 godina. I onkologija i posjete ljekarima su skupi, jer zdravlje nam je ugroženo. Posljedice zagađenja, osim što trpi naš organizam, itekako trpi i naš okoliš. I onda, tokom  najalarmantnijih dana, javnost panično traži i očekuje hitne mjere, vlasti reaguju sa takozvanim “palijativnim mjerama”, a struka kaže  kako se problem može riješiti  samo  dugoročnim procesima koji bi trajali godinama ili decenijama, a ne  „gledanjem u nebo hoće li vrijeme biti stabilno“.

Naš sagovornik, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH dr.sci.oec Fuad Čibukčić kaže da se mogu poduzimati različite mjere koje mogu dati odlične rezultate. Ali da se na njima treba raditi  ne samo onda kada je zagađenje “aktuelno”.

Koliko Fond za zaštitu okoliša FBiH može uraditi da se situacija sa zađenjem zraka promijeni?

- Ova tema je vrlo komplicirana i teška, zahtjeva puno energije svih nivoa vlasti, a naravno i pojedinaca. Mene, vas, svih onih koji direktno mogu uticati na kvalitetu zraka. Poći ćemo od domaćinstava. Prema istraživanjima, nekih 44 posto zagađenja, pogotovo onog koje se odnosi na lebdeće čestice dolazi iz indivudualnih ložišta. Ja znam da ekonomska situacija diktira čime ćemo se mi zagrijavati, da je možda za neka domaćinstva elektična energija, koja je najčišća, vrlo skupa. Potom ide plin, i dolazimo do određenih goriva koja su u čistom sukobu sa ekološkim standardima. Kako imamo korespondenciju sa nekim inspektoratima  imamo i evidenciju da se zapravo u nekim ložištima  lože stare gume, motorna ulja, čak je i prijava količina  starih guma i motornih ulja smanjena. To nam ukazuje da se oni koriste kao gorivo za zagrijavanje. Problem je i ugalj sa visokim procentom sumpora, što je isto tako nedozvoljeno. Koliko sam ja obavješten, lokalne vlasti su zabranile distribuciju i prodaju tog uglja, međutim, ta se distribucija vrši ilegalno u noćnim satima. Naruči se putem telefona koji se mogu naći u oglasima. U ovom trenutku teško se može stati u kraj tom načinu zagrijavanja u domaćinstvima. Kada pričamo o svemu ovome, to vam je kao da slažemo jednu puzlu od 10 000 komponenata, da bi na kraju dobili jednu sliku. Možemo krenuti redom: zakonski okvir, prije svega, mora biti vrlo jasan i striktan.

Gdje je novac

Ljudi bi, prema nazivu organizacije na čijem ste čelu, rekli da ste najodgovorniji za sve ovo što nam se dešava. Jeste li, i ako jeste zašto nam nije bolje? I ako niste, zašto niste?

- Svi mi imamo dio svoje odgovornosti. Jednostavno, da pokažemo račun. FZO je zadužen za prikupljanje i distribuciju sredstava koja će služiti za zaštitu zemlje, vazduha i vode u FBiH. Svakog mjeseca 70 posto tih sredstava Fond vrati kantonima u Federaciji  koji od tih sredstava trebaju obezbjediti mjere za zaštitu i zemlje i vazduha i vode. Ako je u ovom trenutku kvaliteta zraka aktuelna, ja pretpostavljam da oni ulažu novac u zaštitu zraka. Zašto kažem pretpostavljam? Pa jedino iz Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona dobijamo izvještaje gdje su novci potrošeni. Ponekad u razgovoru sa resornim ministrom u Kantonu Sarajevo  ili direktno mojom posjetom terenu saznam da je nešto utrošeno. Zakon o Fondu kakav sada jeste, noviji je u nacrtu, nije decidno odredio da se Fondu mora raportirati gdje je novac zapravo utrošen. I to je jedna devijacija kojom mi gubimo trag novcu koji je trebao biti investiran. A nije riječ o malim sredstvima. Tuzlanski kanton  4.8 miliona, Zeničko-dobojski 5 miliona.... i tako redom. A od ovih 30 posto sredstava koja ostaju u Fondu mi finansiramo sve projekte iz sfere zaštite okoliša, u cijeloj Federaciji. Godišnje investiramo oko devet miliona, a kantonima po račinici 40 i nešto miliona ide. I ja bih isto volio znati kao i vi. Hoću da vjerujem da je novac utrošen u prave svrhe, ali je to dobro pitanje za postavljati dalje.

Hoćete nam reći da Vi kao direktor FZO kada prođete pored neke rijeke i vidite da neko tamo istresa otpad, kada prođete pored neke koksare, termoelektrane i vidite ogroman dim, da Vi tu ništa ne možete učiniti, da nemate koga pozvati da zabrani takvo djelovanje?

- Ja mogu postupiti kao građanin, što i činim, i kao direktor Fonda pozvati inspekciju ili ministarstvo i reći šta sam primjetio, ili fotodokumentovati i reći da se učini nešto po tom pitanju. To je sve što mi možemo učiniti. Sredstva smo obezbjedili sistemski kantonima, da mogu i van budžetskih stavki investirati u takve aktivnosti. Mi smo van mehanizma da možemo zakonski djelovati i nešto prevenirati. Možemo samo kroz projekte po javnom pozivu, kroz 10-12 lotova, učiniti da finansijski podržimo one koji će učiniti konkretne korake da se smanji negativan utjecaj na okoliš, u ovom trenutku aktuelno, na zrak. Moram reći da smo možda, i  bez obzira na takvu ulogu u društvu i zakonskoj hijerarhiji, pokrenuli najznačajniju stavku kada je u pitanju zaštita zraka u FBiH. Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić je prije tri godine učinio sve da se na sto vrati stara ideja toplovoda Kakanj- Sarajevo.

Šta to znači za Kanton Sarajevo?

- Da me ne biste krivo shvatili, pustiću vašim čitaocima i gledaocima da ocjene da li je to zaista genijalnost. Dakle, u ovom trenutku BiH se kreće ka EU. Pretpostavka je da morate ispunjavati uslove iz određenih poglavlja kada dobijete kandidatski status. Poglavlje 17. 25., oko energetske efikasnosti su dva najopširnija poglavlja koja se moraju tretirati i obraditi zakonskim okvirom i uspostaviti legislativu i uskladiti je sa EU. U tom trenutku, a već i sada, Evropska energetska zajednica spriječava bilo kakvu investiciju u termo blokove u FBiH i gura nas prema obnovljivim izvorima energije. I to je sjajno. Međutim, termoelektrana Kakanj ima blokove za koje bih rekao da su vremešni, zahtjevaju servis, obnavljanje, proširenje kapaciteta. Moramo ispuniti najmanje 50 posto iskorištenosti tone sagorenog uglja da bismo dobili dozvolu da termoelektrana može nastaviti. U tom procesu moramo ispuniti najmanje tih 50 posto.  Kogenerativnim pristupom, kada bi kaptirali tu energiju koja je nusprodukt proizvodnje električne energije u termoelektrani Kakanj, mi imamo 74 posto korisnosti sagorene tone uglja. I bez ikakvih problema termoelektrana Kakanj nastavlja sa svojim radom, može se servisirati, a po projektu za 30 godina prodajom toplinske energije  koju sada ne prodaju, bi prihodili preko milijardu i 130 miliona KM. Sa socijalnog aspekta, trenutno imate određenu cijenu koju građani svojim operatorima plaćaju za daljinsko zagrijavanje To plaćate 12 mjeseci. U ovoj varijanti plaćali bi onoliko i kada uključite dotok toplinske energije u svoje domove sa kalorimetrom, tačno koliko ste potrošili. Cijena bi bila sigurno tri puta manja od ove sadašnje. Sljedeće je da onda  ne ovisimo o nikakvom Gaspromu i drugim isporučiocima gasa-  koristimo našu energiju. To je taj ekonomski aspekt. Razmišljali smo čak da iz te cijene koja će biti daleko prihvatljivija građanima ipak procenat zadržimo i oformimo fond iz kojeg bi sufinansirali ugrožene kategorije građana koji ne mogu samofinansirati daljinsko zagrijavanje. Pogasili bi individualna ložišta i priključili ta kućanstva na daljinsko zagrijavanje. 60 posto Vogošće, toplovod bi u obliku slova Y došao do Vogošće, sva naselja, Šip, Koševsko brdo... svi bi mogli biti prikopčani na taj vid energije i na taj način pogasiti individualna ložišta, ali i sva naselja i mahale koje gravitiraju tom kretanju toplovoda bi se mogle priključiti. Vlade i općine bi mogle iz ovog fonda koji bi se uspostavio sufinansirati širenje te tercijarne mreže koja bi bila sjajna.

Hibridna vozila, sunce, vjetar, utopljavanje ...

  Koliko bi vremena trebalo da se napravi takav projekat i koliko bi on koštao?

- Idejni projekat u ovom trenutku je gotov. Radi se njegova revizija. Mi smo napravili dva koraka u realizaciji tog generacijskog projekta. Jedan je bio studija opravdanosti koja je pokazala da je taj projekat sa socijalnog, ekonomskog, posebno okolinskog aspekta, nezamjenjiv. Daje nam stabilnost elektroenergetskog sektora. Cijena izgradnje ukupno bi bila 239 miliona KM. Nažalost sada je već završena izgradnja dionice autoputa do Kaknja, a tu smo mogli uštediti 75 miliona. To je sitnica u odnosu na investicije kao što su troškovi zavoda zdravstvenog osiguranja za liječenje pacijenata oboljelih od teških oboljenja koji mogu biti uzrokovani i ovakvim zagađenjima.  A da ne govorimo o ljudskim nesrećama i porodicama. U ovom trenutku tu energiju ispuštamo kroz dimnjak termoelektrane Kakanj, trošimo električnu energiju u postupku hlađenja vrele vode u termoelektrani Kakanj da bi se mogla ispustiti u rijeku Bosnu. Govorim vam da bi po prvim kalkulacijama preko milijardu maraka za 30 godina utržila elektroprivreda, a ova investicija košta 239 miliona. Nemam više šta da kažem. U ekološkim parametrima je pozitivni učinak nemjerljiv. Da ne govorimo samo o Sarajevu- u Kaknju je samo 25 posto daljinski energije pušteno, već o svim općinama na tom putu, Ilijaš, Breza, Visoko, i tako dalje. Naravno, cijeli sarajevski bazen bi se preporodio kada je u pitanju emisija štetnih plinova, pogotovo kada bismo ušli u izgradnju tercijarne mreže, gašenja individualnih ložišta. Sve je to jedna krupna mjera, ali imaju i druge mjere.

Koje su to mjere?

- Fond sporadično sufinansira projekte odgovornih kompanija ili općina, gradova, kantona koji dođu s projektom. Mi smo sufinansirali utopljavanje općine Novo Sarajevo koja pravi 29 hiljada tona emisija manje godišnje. To je fantastična stvar.  Tu je i Klinički centar, mnoge druge javne ustanove, škole, gdje mi sufinansiramo utopljavanje. Treba razmišljati naravno i, da ćemo kada dobijemo kandidatski status, pola sredstava izdvajati i na individualna ložišta i stambene objekte. Imamo evropsku Kaliforniju, Hercegovinu. Tu se broj sunčanih dana penje preko 270. Solarni paneli su tehnološki i naravno finansijski daleko uznapredovali i sada imate solarni panel koji je, maltene, kao alufolija, može se na prozor zalijepiti i proizvoditi električnu energiju. Sarajevo leži na izvorima tople vode koje trebamo toplotnim pumpama dovesti i zagrijavati i rashlađivati stanovanje. Imate niz mjera. Saobraćaj u pokretu mora biti regulisan, učesnici u saobraćaju moraju ispunjavati određene norme. Kada se desi uzbuna onda isključuju neke stare golfove, ali to nije sistemsko rješenje. Zemlje u okruženju već kreću u realizaciju programa koji direktno utiču na to da se poveća broj hibridnih vozila na cestama. Moram se pohvaliti, FZO FBiH se rješavao starih navika i prevoznih sredstava, nabavili smo električne romobile i bicikle, i evo sada dva električna golfa i emisija štetnih plinova FZO je nula u dnevnim aktivnostima. To je prva javna ustanova u BiH koja je dostigla rezultat nula posto emisije štetnih plinova u svojim operacijama.

Da li i šta FZO može učiniti po pitanju zakona koji bi olakšao uvoz električnih automobila?

- Tu se možemo ponašati kao i sada, da kažemo naša mišljenja, da kažemo šta mi činimo. Mi smo sada pri kraju projekta gdje mijenjamo dizel motore u gradskom saobraćaju  za motore koji koriste plin kao pogonsko gorivo. To je veliki napredak jer često autobusi učestvuju u saobraćaju u pokretu i u saobraćaju u mirovanju. I na taj način svako sa svoje strane treba učiniti maksimum da dođemo do rezultata koji će biti vidljivi i opipiljivi.

Prošle i pretprošle godine sva priča o zagađenju je krenula od mjerača na Američkoj ambasadi koji je preko puta čevabdžinice Zmaj i preko puta autobuske stanice. Da li mislite da je sva frka nastala zbog čevabdžinice Zmaj, ili se moramo malo vratiti na onih 50, 60 autobusa koji svako malo dođu i odu na autobusku stanicu?

- Rekao bih da tu možemo govoriti o jednom vidu vica kada je ta mjerna stanica u pitanju. Utiče i to, ali ne u takvom procentu. Ono što FZO radi je da svake godine finansiramo sredstva u Federalni  hidrometeorološki zavod  gdje smo ove godine planirali  da završimo sistemski monitoring kvalitete zraka u FBiH. Vidjeli ste u javnosti da su velika odstupanja. Da dobijete podatke sa mjerne stanice koja je kalibrirana i ispunjava sve uslove 24 sata i da znate da su vrijednosti pouzdane. Jer je to državna institucija koja mora odgovoriti na zahtjeve. I da imate podatke umrežene i dostupne građanima i institucijama u roku od 24 sata, ali i da možete tražiti prosjeke, izvoditi zaključke itd.

Kada bismo uspjeli nekim naređenjem na svim javnim ustanovama plasirati solarne ploče, imate li ikakve proračune koliko bismo uštedili električne energije i smanjili zagađenje zraka?

- To bi bilo pitanje koliko ćemo proizvesti električne energije, a koliko smanjiti emisiju štetnih plinova. To jeste jedna od mjera. Po kvadratnom inču imali ste određeni prinos električne energije po solarnom panelu prije 10 godina, a sada je upeterostručen. Sada treba manje prostora da dobijete više energije. Ali imamo i vjetroparkove, toplotne pumpe, utopljavanje... kada je u pitanju planirana gradnja imate situaciju da se desila neplanska gradnja u Sarajevu. Ne moramo govoriti o kojim objektima, svakako se nije poštovao stari projekat koji je zabranjivao gradnju. Pogledajte samo na Šipu i Koševskom brdu  nema visokih zgrada, da bi se taj „ tunel“ provjetravao. Meni su pokušali govoriti: imate jedan toranj, a taj toranj, ne da ne zaustavlja protok vjetra, već stvara termiku, refule zbog tog tvista. Proizvodi vjetar. A onda imate drugu zgradu koja je napravljena kao jedno, e pa ta i takve zgrade mogu zaustaviti protok. Imate namjanje 20, 30 mjera koje bi se trebale sistemski uspostavljati, kada bismo valjanim tempom fokusirali na to. Ali ne samo u januaru, februaru, martu, nego da počnemo u martu da radimo.

Šta treba uraditi da ovaj naš razgovor za 20 dana ne bude dosadan- kada se zrak pročisti? Kako da se spremimo za budućnost, šta učiniti da se ovaj razgovor nastavi?

- Mi smo utopljavanje zgrada koje smo sufinansirali činili od aprila do oktobra. Tada nije bilo zagađenja, a htjeli smo da smanjimu emisiju štetnih plinova. Radeći na studiji opravdanosti, radili smo to i u januaru, ali i u junu, avgustu- kontinurirano. Dakle, kontinuirani pristup rješavanju problema sa svih nivoa će dati rezultat. Vaši čitaoci i gledaoci nisu van priče, priča počinje od svih nas. Često upiremo prstom na razne nivoe vlasti i ono što oni čine, a šta mi zapravo činimo da smanjimo emisiju štetnih plinova?

Da se vratim na početak pitanja- ko je kriv? Svi mi koji zapravo nismo svjesni naše uloge, od moje obitelji pa do predsjedništva BiH, svi smo na neki način doprinijeli ovakvoj situaciji, a svi mi, od moje obitelji pa do predsjedništva moje voljene države, možemo učiniti da se ova situacija vrlo brzo promijeni. Mi u ovom trenutku činimo sve što je moguće da tako bude.