Život / Okoliš

U Bosni i Hercegovini je registrovano više od 7.600 javnih objekata kojima je potrebna energetska adaptacija, dok više od 80 posto zgrada u javnom sektoru trenutno koristi ugljen, lož ulje i prirodni plin, doprinoseći zagađenju i klimatskim promjenama.

Pored realizacije mjera energetske efikasnosti, neophodno je kontinuirano pratiti i potrošnju energenata u javnom sektoru kako bi se mogli poduzeti koraci ka smanjenju troškova i racionalnoj potrošnji energije - saopćeno je iz UNDP-a.

U saopćenju se navodi da je COVID-19 pandemija promijenila način rada, a kako bi se olakšala organizacija online obuka iz oblasti upravljanja energijom u javnom sektoru osigurano je osam laptopa za Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, u okviru UNDP projekta Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom emisijom ugljika u BiH koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF).

Menadžer UNDP projekta Siniša Ubiparipović uručio je danas ovu opremu v.d. direktoru Fonda Fuadu Čibukčiću.

Ubiparipović je istaknuo da je projektnim aktivnostima predviđena obuka 3.000 osoba o upravljanju energijom u javnom sektoru.

Bosna i Herzegovina je potpisnica Ugovora Energetske zajednice koji, osim regulacije tržišta energije, donosi i obavezu izvještavanja na osnovu ugovorenih propisa i direktiva. Nova oprema će olakšati organizaciju ovih obuka kako bi se osposobili korisnici da koriste sistem za unos podataka, a kako bismo mogli imati kontinuitet u izvještavanju prema EU direktivama - navodi se u saopćenju.

Dodaje se da cilj koji postavlja Europska unija kroz svoje direktive, kao i dobre prakse ističu važnost kontinuiranog i sistematskog praćenja potrošnje energije kao jednog od ključnih polazišta upravljanja energijom i povećanja energetske efikasnosti u sektoru javnih zgrada.

Najlakši način praćenja, procjene i izrade analize potrošnje energije je korištenje sistemskog pristupa obuci krajnjih korisnika o različitim temama upravljanja energijom i pružanje pravih alata.

Fuad Čibukčiću je naglasio da Zakonom o energijskoj efikasnosti u FBiH, Fond ima obavezu da uspostavi i vodi Informacioni sistem energijske efikasnosti.

Dodao je da se u proteklom periodu po ovom pitanju dosta radilo, te je donesen i Pravilnik o Informacionom sistemu EE koji definira obaveze svih krajnjih korisnika po pitanju dostavljanja informacija u ovaj sistem.

- Prvi korak je da se svi obveznici Zakona kapacitiraju u ovu svrhu, gdje nam snažnu pomoć pruža naš dugogodišnji partner UNDP. U narednom periodu nastojat ćemo održati veći broj obuka za korisnike javnih objekata kako bi se osigurao redovan unos podataka u Informacioni sistem koji je vrlo složene strukture – kazao je Čibukčić.

Jedna od komponenti informacionog sistema je i sistem za upravljanje energijom (EMIS). EMIS sistem je praktičan alat za praćenje potrošnje energije i monitoring uticaja mjera energetske efikasnosti i obnovljive energije u smislu uštede energije/troškova.

U okviru ovog projekta bit će izvršen unos informacija o 1.500 zgrada javne namjene i komunalnih usluga u EMIS softver, izvršena obuka imenovanih osoba kroz Pravilnik o Informacionom sistemu, prikupljanje i unos primarnih podataka, obuka i savjeti o prikupljanju, analizi i objedinjavanju podataka (na općinskom/entitetskom nivou). Cilj je da se kroz niz aktivnosti doprinese smanjenju CO2 emisije, ispune Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za BiH definirani Pariskim sporazumom iz 2015. godine.

U okviru osmogodišnjeg UNDP projekta koji finansira Zeleni klimatski fond, 125 miliona dolara biti će iskorišteno za energetsku obnovu javnih zgrada kako bi se poboljšala njihova energetska efikasnosti i komfor boravka za 150.000 korisnika. Projekt se realizira u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske – navodi se u saopćenju UNDP-a.