Život / Kultura

U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu prezentiran je projekt Vladarice Balkana (Creative Europe SHELeadersVR), koji je rezultat istoimenog dugogodišnjeg regionalnog projekta. Projekt Vladarice Balkana finansira Evropska komisija iz Creative Europe granta.

U okviru tog projekta kreirana je VR (virtuelna realnost) i AR aplikacija (uvećana realnost), koje posjetiocima predstavljaju bosansku kraljicu Jelenu Grubu, srpsku kneginju Milicu Hrebeljanović, makedonsku kraljicu Mariju Paleologos, albansku kraljicu Vojsavu Tribaldu i crnogorsku kraljicu Izabetu Crnojević. Vladarice se nalaze u virtuelnim rekonstrukcijama zamkova u kojima su živjele i pripovijedaju o značajnim događajima iz svoje vladavine. 

U okviru te edukativne VR kompjuterske igre, korisnici imaju priliku da virtuelno prošetaju kroz te objekte i pronađu digitalizirane muzejske eksponate, a Bojan Mijatović danas je i demonstrirao kako ta platforma funkcionira.

Na događaju historičar prof.dr. Emir O. Filipović govorio je o važnosti projekta, kao i kraljici Jeleni Gruboj i njenoj historijskoj važnosti.

AR aplikacija radi na mobilnim uređajima, na lokacijama digitalno rekonstruisanih kulturnih spomenika (Bobovac u Bosni i Hercegovini, kula Donžon na kruševačkoj tvrđavi u Srbiji, kraljevska palata na skopskoj tvrđavi u Makedoniji, starokršćanska bazilika u Kruje u Albaniji i stari manastir Ćipur na Cetinju u Crnoj Gori). Posjetioci kroz svoje mobitele ili tablete mogu, preko slike sa kamere, vidjeti kraljice i iza njih originalni izgled ostataka historijskih građevina.

Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić ističe važnost spominjanja istaknutih ženskih likova iz prošlosti BiH i regiona, te kaže da je to tema o kojoj se mnogo više mora govoriti.

Koordinatorica projekta prof.dr. Selma Rizvić naglasila je da se vladarice u projektu 'Vladarice Balkana', nalaze u virtuelnim rekonstrukcijama zamkova u kojima su živjele i pripovijedaju o značajnim događajima iz svoje vladavine.

Svih pet kraljica glumila je bh. umjetnica Selma Alispahić, a kostime je uradila Adisa Vatreš Selimović. Svaki od muzeja, partnera u tom projektu, dobio je po jedan kostim. Scenarij je napisao Fatmir Alispahić. Vizeulni dizajn radio je Emir Durmišević, a historijski podaci sakupljeni su od eksperata iz BiH i regije. Adnan Mušanović je autor zvuka i 3D zvuka, bogat je i baziran na etno elementima iz svake od država zastupljene u tom projektu.

U prvoj godini (2022.) projekta snimljeno je 360 video uradaka, sa odabranih lokacija i kreirani su scenariji za digitalne priče. Druga godina (2023.) bila je posvećena proizvodnji VR i AR aplikacija, a u trećoj godini (2024.) vrši se evaluacija korisničkog iskustva. U augustu ove godine instalirana je aplikacija SHELeadersVR i promoviran taj projekt u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori.

Konzorcijum projekta čine Udruženje DIGI.BA iz Bosne i Hercegovine kao koordinator, NoHo iz Irske, Arheološki institut Beograd, Narodni muzej Crne Gore i Sarajevska škola za nauku i tehnologiju. U tim su uključeni i eksperti iz laboratorije za kompjutersku grafiku Sarajevo Graphics Group sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te lokalni koordinatori iz Albanije i Makedonije.

U Zemaljskom muzeju dostupan je VR showroom o temi #SheLeaders (Vladarice Balkana), kao stalna postavka. Doprinos je to promociji kulturne baštine, a u kombinaciji sa digitalnim medijima otvara put prema onima kojima kulturna baština možda baš i nije prvi interes ali to na ovakav način može postati.