Politika / Svijet

Nakon pet sastanaka od kako je 24. februara počela ruska invazija na Ukrajinu, 15-člano Vijeće sigurnosti UN-a ponovno će se okupiti u ponedjeljak kada će biti održane dvije sjednice o humanitarnoj pomoći od kojih će jedna biti javna, a druga će se održati iza zatvorenih vrata, izvještava AFP.

- Aktueliziranje situacije u Vijeću sigurnosti, čak i ako znate da bi odluke mogle biti zaustavljene vetom, još uvijek je vrijedno truda - kazao je ambasador Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama Olof Skoog.

Da je stvaranje pritiska cilj, izjavilo je za AFP nekoliko članova Vijeća, a predstavnici se čak takmiče u sazivanju sjednica. Sjedinjene Američke Države i Albanija udružile su se kako bi sazvale prvi sastanak o sukobu, dok Francuska i Meksiko traže usvajanje rezolucije, iako je njena budućnost nejasna.

Uz pravo veta, Rusija - jedna od pet stalnih članova Vijeća koje također uključuje 10 drugih članova izabranih na dvije godine - ima mogućnost blokirati bilo koju deklaraciju ili rezoluciju.

Kao osnivački dokument organizacije osnovane nakon Drugog svjetskog rata, Povelja UN-a propisuje da se ne može izbaciti jedna od pet stalnih članica čak i ako država prekrši temeljno načelo tijela koje nalaže da se ne poseže za nasiljem kako bi se riješila kriza, a upravo to je ono za šta se optužuje Rusija.

Međutim, Povelja predviđa slučajeve u kojima Vijeće sigurnosti može poduzeti mjere. Naime, član 27 propisuje da se član Vijeća može suzdržati od glasanja kada je strana u sukobu o kojem se glasa. U praksi se to ne događa uvijek.

Rusija se nikada nije suzdržala od glasanja o Siriji - stavivši veto oko 15 puta u 10 godina - kao ni Sjedinjene Američke Države ili Velika Britanija o Iraku, Francuska o Maliju ili Ujedinjeni Arapski Emirati o Jemenu.

- Nije bilo nikakvog pravog interesa da se koristi član 27 - kazao je jedan zapadni ambasador pod uvjetom da ostane anoniman.

Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona nedavno je rekao da je izbacivanje Rusije iz Vijeća sigurnosti jedna od "opcija".