U tvrđavi na Starom gradu Vranduku kod Zenice danas je povodom obilježavanja 834. godišnjice objave Povelje Kulina bana počela 11. internacionalna likovna kolonija "Stara Bosna" u organizaciji Galerije "Preporod" Zenica.
Kako je istakla predsjednica Galerije "Preporod" Amna Sofić, cilj likovne kolonije je da umjetnici "na svoj način prikažu hiljadugodišnju historiju Bosne i Hercegovine".
- Likovna kolonija je ovog puta, kao i prošle godine, internacionalna. Ove godine imamo umjetnika iz Dubrovnika (Hrvatska), ali i neke druge umjetnike koji nisu bili s nama - iz Sarajeva, Čapljine, Zavidovića. Svi najavljeni učesnici su došli i već su počeli raditi, a još samo očekujemo Dženanu Šoše i Andreu Pucar iz Čapljine, koje su na putu. U trodnevnom radu pokušat ćemo inspirativno prenijeti ono iz Vranduka što je lijepo, ali isto tako i neke motive iz hiljadugodišnje historije BiH, jer ova se likovna kolonija i organizuje povodom obilježavanja Povelje Kulina bana - kazala je Sofić koja je i sama jedna od učesnica ove kolonije.
Cilj je, navodi ona, da umjetnici na svoj način prikažu našu historiju, koja nije tako mala.
Radovi nastali tokom likovne kolonije, najavljuje, bit će izloženi na kamenom zidu na Vranduku, a izložba će nakon toga, do kraja ove godine, biti prezentovana i u gradovima iz kojih su stigli umjetnici.
U radu ovgodišnje likovne kolonije na Vranduku sudjeluje 15 umjetnika iz BiH i Hrvatske: Amna Sofić, Nejira Serdarević, Danira Spahić, Hazim Talić i Ena Heco (Zenica), Velid Trkić i Sead Bahtić (Travnik), Dženana Šoše i Andrea Pucar (Čapljina), Marica Kolak (Bugojno), Dženan Jusić (Vareš), Beisa Biberović (Breza), Adrijana Todorović Panjeta (Sarajevo), Izet Spahović (Dubrovnik, Hrvatska) i Adisa Heldovac (Zavidovići). Travničanin Bahtić je vajar te će, inspirisan Vrandukom i historijom BiH, izrađivati skulpture u drvetu.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.