[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/01\/l-65c932f80fd2330b0036b799ed350477.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/01\/100x73\/l-65c932f80fd2330b0036b799ed350477.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/01\/l-65c932f80fd2330b0036b799ed350477.jpg","size":"57.05","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

U Sarajevu konferencija o jačanju konkurentnosti preduzeća ulaganjem u zelenu tranziciju

Njemačka organizacija za tehničku saradnju - GIZ, u okviru Green Recovery komponente “Covid -19 investment Response” projekta , koji finansira Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj,  danas je u Sarajevu organiziralo konferenciju pod nazivom “Zelena tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH”.

 

Na konferenciji su zvanično predstavljene aktivnosti Green Recovery komponente, kao i potpisani ugovori o grant sredstvima sa šest bh. kompanija u metalskom i drvnom sektoru, koje će u narednih 12 mjeseci raditi na uvođenju i implementiranju zelenih poslovnih modela u svojim proizvodnim procesima.

Cilj podrške je da se preduzeća brže i efikasnije prilagode trenutnim i budućim ekološkim zahtjevima, posebno na njihiovim izvoznim tržištima u Evropskoj uniji, te da kroz ulaganje u zelenu transformaciju i stvaranje zelenih vještina utiču na povećanju učinkovitosti proizvodnje, očuvanja postojećih i stvaranje novih radnih mjesta.

Predsjednik Vanjskotrgovinske  komore BiH Zdravko Marinkovć kazao je da u BiH postoji veoma mala svijest  kada je u pitanju zelena ekonomija i šta ona znači.  

- Trebamo znati da su resursi kojom planeta Zemlja raspolaže veoma ograničeni. Razvoj svih ekonomija praktično ugrožava resurse planete Zemlje u narednih 20-30 godina. To je zapravo apel svim ekonomijama, a i nama u BiH da se probamo prilagoditi, da svoje poslove prilagođavamo novim  trendovima, da sa linearne  prelazimo na cirkularnu ekonomiju, što je posebno važno i za nas ovdje. U BiH svijest o potrebi prelaska na zelenu ekonomiju je još uvijek nedovoljna, u javnosti se o tome vrlo malo priča i zna. Mislim da je krajnje vrijeme da ozbiljno svi akteri u drštvu počnu da se bave ovim problemom kako bi naša ekonomija uhvatila korak i ravnopravno počela da se bavi ovim problemima - kazao je Marinković.

Dodao je da je obaveza nadležnih državnih organa da svoju legistlativu ubrzano prilagođavaju ovim potrebama kako bi  našim privrednim subjektima omogućili da se što brže uhvate u koštac sa ovim problemima.

- Danas samo  potpisali šest ugovora sa šest kompanija iz BiH koje su zakoračile u ovaj proces, zahvaljujući GIZ-u. Nadamo se da će ovo biti samo početak i da ćemo ubuduće svjedočiti nizu drugih ugovora koji će biti potpisani. Radi se o šest kompanija iz oblasti drvne i metalske industrije, uglavnom malim i srednjim preduzećima - naglasio je Marinković. 

Podrškom projekta će se doprinijeti poboljšanju privrede uvođenjem resursne energetske učinkovitosti u proizvodni ciklus, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama, te dekarbonizaciji i smanjenju emisija energetski intenzivnih industrija, uključujući demonstraciju i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija.

Menadžerica komponente Green Recovery Adrijana Marić,  kazala je da  cilj ove komponente  da ojačaju  kapacitete kako privatnih tako i javnih aktera te da podrže zelenu transformaciju u metalskom i drvnom sektoru.

- Kroz ovu podršku preduzeća će se brže i efikasnije prilagođavati trenutnim, ali i budućim ekološkim zahtjevima na njihovim izvoznim tržištima, posebno na  tržištu EU - kazala je Marić.

Događaj je okupio predstavnike nadležnih institucija, privatnog sektora, visokoškolskih ustanova i stručnjaka za zelenu ekonomiju i bio je osmišljen  kao privatno-javni dijalog,  koji je imao za cilj da ukaže na mogućnosti i izazove zelene trasformacije izvozno orjentisanih preduzeća u metalskom i drvnom sektoru BIH.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!