Politika / Regija

U Bruxellesu će se u utorak održati sastanak glavnih pregovarača Kosova i Srbije Petra Petkovića i Besnika Bislimija nakon prošlotjednog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa između dviju zemlja koji je završio bez izravnog sastanka između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija.

Beograd i Priština su pod okriljem Europske unije, u travnju 2013. godine u Bruxllesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, a u veljači 2023. godine su obje strane prihvatile europski plan za Kosovo, te mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti i uzajamne optužbe. 

"Nažalost, nismo vidjeli nikakav napredak u provedbi Sporazuma na putu normalizacije. Rasprave su bile izazovne kao i uvijek. No, naš rad se nastavlja i u utorak kada ću sazvati glavnih pregovarača da razradimo konkretne korake za deblokadu provedbe Sporazuma", kazao je uoči sastanka posebni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak.

Prošlog tjedna visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i Lajčak odvojeno su razgovarali sa srbijanskim predsjednikom Vučićem i s kosovskim premijerom Kurtijem, ali do zajedničkog sastanka nije došlo jer Kurti na to nije pristao bez ispunjavanja određenih uvjeta.

Borrell je rekao da je Kurti postavio tri uvjeta za sastanak s Vučićem. Prvi je da se potpiše temeljni sporazum o putu za normalizaciju odnosa, za koji EU tvrdi da su ga obje strane prihvatile, ali Srbija to ne želi potpisati. Drugi je uvjet da Srbija povuče pismo bivše premijerke Ane Brnabić iz prosinca prošle godine u kojem je navela da Beograd nije spreman provesti sve odredbe iz toga sporazuma, to jest one koje se tiču izravnog ili neizravnog priznanja Kosova. Treći je uvjet uhićenje i predaja Milana Radoičića i njegove paramilitarne skupine kosovskim pravosudnim tijelima.

Glasnogovornik Europske unije Peter Stano kazao je kako je cilj dijaloga normalizacija odnosa Kosova i Srbije a da priznanje Kosova nije dio mandata iako bi bilo logična posljedica normalizacije.  

"Mandat je da se pomogne dvjema stranama da normaliziraju odnose. Priznanje nije dio mandata. Naravno, logična posljedica normalizacije bi bilo priznanje. Ali, ovo je nešto veoma daleko na putu procesa", rekao je Stano na jučerašnjoj konferenciji za novinstvo.

Srbija ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem a proces o normalizaciji odnosa dospio je u slijepu ulicu jer Priština inzistira na priznanju, koje Beograd kategorički odbacuje.

Nakon prošlotjednog sastanka Borrell je istaknuo da su stajališta obiju strana kako provesti sporazum o putu prema normalizaciji i dalje vrlo udaljena.