Politika / Svijet

Ko god pobijedi na izborima u Turskoj ovog mjeseca, očekuje se da će članica NATO-a održati srdačne odnose s Rusijom koja je već pretrpila nekoliko godina dramatičnih promjena u vanjskoj politici Ankare.

Ono što je potaknulo tu promjenu je teška ekonomska kriza u Turskoj, koja je natjerala predsjednika Tayyipa Erdogana da popravi zategnute odnose s državama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Izraela, koje je prethodno žestoko kritikovao, tvrde analitičari.

Ruski rat protiv Ukrajine i uticaj na globalnu ekonomiju također su potvrdili da sada nije vrijeme da Ankara započne međunarodne sukobe, što je karakteristika Erdoganove dvije decenije na vlasti.

Približavanje Egiptu, pa čak i pokušaji normalizacije veza sa Sirijom, također su u toku, samo 12 godina nakon početka sirijskog rata.

- Zaokreti su bili iz nužde, a ne namjeran izbor - kazao je Fatih Ceylan, voditelj Centra za politiku Ankare, analitičke grupe sa sjedištem u prijestolnici Turske.

Rusija je, u međuvremenu, bila susjed s kojim je Turska morala raditi, kaže om.

Turska provodi diplomatsko balansiranje otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022. Ankara se protivi zapadnim sankcijama Rusiji i ima bliske veze s Moskvom i Kijevom, svojim crnomorskim susjedima. Također je kritizikovala rusku invaziju i poslala naoružane dronove u Ukrajinu.

- Turska ne može ostaviti Rusiju po strani, ona je moćan susjed i imamo neke snažne ekoomske i trgovinske veze koje su direktno povezane s našim nacionalnim interesima - dodao je Ceylan.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i Erdogan virtualno su sudjelovali na svečanosti otvaranja prve turske nuklearne elektrane prošlog mjeseca, koju je izgradila ruska državna kompanija za nuklearnu energiju Rosatom.

Putin ga je nazvao vodećim projektom koji je pomogao "jačanju višestrukog partnerstva između naše dvije države".

U Turskoj se 14. maja održavaju predsjednički i parlamentarni izbori, koji se smatraju možda najneizvjesnijim u modernoj istoriji zemlje.

Kriza troškova života uzrokovana inflacijom nagrizla je podršku Erdoganu posljednjih godina, a ankete pokazuju da zaostaje za svojim glavnim protivnikom Kemalom Kilicdarogluom.

- Svaka produžena vanjskopolitička kriza mogla bi dodatno naštetiti turskoj ekoomiji - kazala je Birgul Demirtas, profesorica međunarodnih odnosa na Tursko-njemačkom univerzitetu u Istanbulu.

Moskva je zabrinuta da bi promjena u vladi mogla dovesti do prozapadnijeg stava Turske, kaže Ahmet Kamil Erozan, zamjenik čelnika stranke IYI, koja je dio opozicionog saveza šest stranaka.

- Moramo se uključiti u procjenu stanja i s Rusijom i sa Sjedinjenim Državama prvog dana posla jer se Erdoganova vanjska politika temeljila na ličnim odnosima - kazao je Erozan, koji se smatra jednim od kandidata za mjesto ministra vanjskih poslova ukoliko opozicija pobjedi.

Turska bi nastojala smanjiti svoju energetsku ovisnost o Rusiji s 50 posto na 30 posto ako opozicija pobijedi na izborima, dodao je Erozan, koji je također bivši diplomat.

Turska je održavala srdačne odnose s Rusijom uprkos ratu u Ukrajini, a prošle godine su Ankara i Ujedinjene nacije posredovale u dogovoru koji je omogućio nastavak izvoza ukrajinskog žita iz crnomorskih luka.

Uravnoteženi pristup Turske prema Rusiji neće se promijeniti ako Kilicdaroglu naslijedi Erdogana, kaže Ceylan, koji je također bio turski izaslanik za NATO.

Turska ima bliske ekonomske veze s Rusijom, uključujući turizam, snabdijevanje plinom, žitarice i drugu poljoprivrednu trgovinu.

Sam Kilicdaroglu obećao je "zdrav i vjerodostojan nastavak tursko-ruskih odnosa", ako bude izabran za predsjednika.

Opozicioni savez, koji je obećao poništiti brojne Erdoganove politike, također je saopćio da će dati prioritet diplomatiji i napustiti stil sukoba koji je obilježio tursku vanjsku politiku u protekloj deceniji.

Savez želi da ministarstvo vanjskih poslova ponovo preuzme odgovornost i obećava da će graditi odnose sa Sjedinjenim Državama i Rusijom na temelju uzajamnog povjerenja.

Promjene u vanjskoj politici Turske pozdravili su regionalni suparnici, ali odnos Ankare s Europskom unijom ostaje kompliciran.

Erozan je rekao da opozicioni savez puni pristup EU-u vidi kao čvrst cilj i dodao je da su vrijednosti EU-a ljudskih prava, demokratije i vladavine prava u skladu s njegovom vizijom.

Opozicija se namjerava vratiti tradicionalnim parametrima turske vanjske politike koji se oslanjaju na zapadnu orijentaciju, kaže Demirtas.

- Treba, međutim, istaknuti njihov naglasak na ravnopravnosti u međunarodnim odnosima Turske sa svim međunarodnim akterima, uključujući EU, SAD i Rusiju - dodala je ona, prenosi Reuters.