[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/23\/l-54e499451a67ca48cb83c5722782e63a.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/23\/100x73\/l-54e499451a67ca48cb83c5722782e63a.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/23\/l-54e499451a67ca48cb83c5722782e63a.jpg","size":"85.62","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Tim hrvatskih znanstvenika otkrio uzroke masovne pojave morske sluzi u Jadranu

Tim hrvatskih znanstvenika iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB), u suradnji s domaćom tehnološkom tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem, objavio je rezultate istraživanja koji po prvi put detaljno objašnjavaju uzroke masovne pojave morske sluzi (mucilage) u sjevernom Jadranu tijekom 2024. godine.

Riječ je o najvećem takvom događaju na istočnoj obali Jadrana u posljednja dva desetljeća, a rad je objavljen u uglednom časopisu Scientific Reports izdavača Springer Nature, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković.

Prema istraživanju, svaka faza nastanka velikih nakupina sluzi bila je izravno povezana s iznimno intenzivnim cvjetanjem fitoplanktona, uz smanjenu raznolikost u samim nakupinama u odnosu na uobičajene sezonske cvjetove.

Ključni čimbenici uključivali su porast temperature mora i nagla smanjenja saliniteta zbog pojačanog dotoka slatke vode, osobito iz rijeke Po, uz meteorološko-oceanografske uvjete koji su pogodovali zadržavanju i nakupljanju sluzi.

Nakupine su varirale od struktura duljih od 20 kilometara do manjih, lokalno migrirajućih nakupina veličine ispod 20 metara.

„Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena“, izjavila je Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u CIM IRB-u i dopisna autorica rada.

Fenomen morske sluzi ima značajne posljedice na turizam, ribarstvo i obalne zajednice, a istraživanje pokazuje kako kombinacija kontinuiranih terenskih mjerenja, protočno-citometrijskih analiza planktona i AI analize satelitskih snimaka visoke rezolucije može postaviti temelje za sustave ranog upozoravanja.

Izvršni direktor SeaCrasa Mario Špadina naglasio je kako je javno-privatno partnerstvo postavilo nove standarde u operativnoj oceanografiji, s mjerljivim pokazateljima za turizam, ribarstvo i lokalne zajednice.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!