Politika / Svijet

Bjeloruska čelnica opozicije Svetlana Tikhanovskaya  razgovarat će s ministrima vanjskih poslova EU danas u Bruxellesu dok diplomate pripremaju sankcije režimu u Minsku zbog namještanja izbora i brutalnog suzbijanja antivladinih protesta.

Bivša sovjetska republika je suočena neviđenim demonstracijama protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka otkako je vraćen na vlast na spornim izborima 9. augusta.

EU i druge zapadne sile odbile su rezultat, rekavši da glasanje nije bilo slobodno i pošteno, a Bruxelles bi trebao kazniti članove Lukašenkovog režima zamrzavanjem imovine i zabranama putovanja, prenosi AFP.

Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom više od četvrt stoljeća, odgovorio je na proteste nasilnim sigurnosnim pritiskom i obratio se svom dugogodišnjem savezniku Rusiji.

Tikhanovskaya, koja se suprotstavila Lukašenku i nakon izbora pobjegla u Litvu zbog vlastite sigurnosti, održat će sastanak sa 27 ministara vanjskih poslova EU i diplomatskim šefom bloka Josep Borrellom.

Očekuje se da će izvijestiti ministre dok će od njih čuti očekivanja EU-a od bjeloruske opozicije.

Nakon toga ministri će započeti formalne razgovore o Bjelorusiji - uključujući sankcije , a također će raspravljati o situaciji u Libiji i napetostima s Turskom.

EU je odbila rezultat glasanja u Bjelorusiji 9. augusta, a visoki dužnosnik rekao je da će ministri razgovarati o tome hoće li raspisati nove izbore, upozorivši da se stvari brzo pogoršavaju.

"Ono što sada vidimo očito je pogoršanje situacije - imamo više represije, više ljudi je uhapšen ili prisiljeno na progonstvo", rekao je dužnosnik.

Ministri će također razmotriti koja bi se sredstva mogla dati civilnom društvu u Bjelorusiji, nakon što je Poljska zatražila stabilizacijski fond od milijardu eura za pomoć zemlji.

Poziv poljskog premijera Mateusza Morawieckog uslijedio je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin podržao Lukašenka i obećao zajam od 1,5 milijardi dolara.

Sastanak Tikhanovskaye s ministrima iz EU, nakon kojeg će uslijediti njen nastup u Evropskom parlamentu, dio je njezinih napora da održi međunarodni pritisak na Lukašenka dok se drži vlasti.

U petak je u video obraćanju na Vijeću UN-a za ljudska prava u Ženevi Tikhanovskaya pozvala međunarodnu zajednicu da na zloupotrebe u Bjelorusiji odgovori "najoštrije", dok ju je bjeloruski ambasador više puta prekidao.

EU ima popis od oko 40 bjeloruskih dužnosnika za koje smatra da su odgovorni za namještanje glasova ili naknadno suzbijanje protesta, koji bi trebali biti sankcionirani.

Konačno odobrenje zadržano je, dijelom i trgovanjem među državama članicama EU - diplomate kažu kako se posebno Kipar protivi tome tražeći sankcije protiv Turske u vlastitom sporu.

No, EU pokušava kalibrirati svoj odgovor kako ne bi prejakim mjerama odvela Lukašenka u 'čvrst zagrljaj' Kremlja.

Sankcije bi se trebale proslijediti šefovima država i vlada EU-a koji se sastaju na summitu u Bruxellesu u četvrtak i petak.

Summit će se također baviti odnosima s Turskom nakon  ovoljetnih visokih tenzija na istočnom Mediteranu, gdje su prava na bušenje i sporovi na pomorskim granicama između Ankare i članica EU, Grčke i Kipra, bili na ivici sukoba.