Intervju

Razgovarao: Zdravko Čupović

Thierry Joubert 1992. godine, sa dalekog karipskog otoka, kao humanitarac, dolazi na Balkan. Vodi Green Visions, prvu kompaniju u BiH specijaliziranu za ekološki turizam. Osim toga, Joubert koordinira aktivnosti udruženja Via Dinarica Alliance, skupine kompanija za avanturistički turizam, koje zajedno promoviraju planinski lanac Dinaridi. Osim prirode, strast mu je i humanitarni rad. Bosanski nadimak mu je Ćiro

1. Kako je i kada Thierry došao prvi put u BiH?

- Došao sam u novembru 1992. u Hrvatsku i u januaru 1993. u Bosnu i Hercegovinu kao volonter za rad sa djecom u izbjegličkim kampovima u BiH i zemljama bivše Jugoslavije.

2. Zašto ste odlučili da ovdje i ostanete?

- Ja sam klasični leteći Holanđanin! Živio sam kao dijete sa roditeljima na Antilima, Filipinima, u Indoneziji i Južnoj Africi. Nakon svog studija u Holandiji bilo mi je dosta putovanja i stalnih promjena. Kad sam došao ovdje vidio sam da je sve tu; ljubazni i topli ljudi, netaknuta priroda, more i hiljadu mogućnosti. Jednostavno, našao sam svoje mjesto!

3. Rođeni ste na Holandskim Antilima u Karibima, što mnogima zvuči kao san. Zašto ste ipak izabrali BiH i zašto Vam je ljepše ovdje?

- Lijepo je na Antilima, ali mi nemamo četiri godišnja doba, tamo je uvijek toplo i vjetar puše ili ne puše.

4. Vodite Green Visions, prvu kompaniju u BiH specijaliziranu za ekološki turizam. Šta znači ekološki turizam i kakva je razlika u odnosu na neekološki?

- Eko-turizam znači da nam je cilj da vodimo ljude po prirodnim ljepotama BiH na jedan odgovoran način. Cilj nije profit! Naš cilj je da kao zajednica živimo od turizma bez da uništavamo našu okolinu. Jednostavno, da nam je svima dobro. Mi smo krenuli sa eko-turizmom u 2000. kada nitko nije čuo za to. Danas bih ja rekao da se mi bavimo odgovornim turizmom, s akcentom na avanturizmu.

Masovni turizam je mrtav

5. Kakve usluge turistima nudi Green Vison?

- Mi želimo da gosti upoznaju prirodne ljepote BiH, ali i njezino kulturno nasljeđe. Iz tog razloga mi pravimo aranžmane za individualce, porodice i manje grupe do 15 učesnika. U naše aranžmane su uključeni prijevoz, smještaj, oprema, vodiči, hrana i drugo. Nije samo dovoljno da mi omogućimo da čovjek vozi bajk u divljini ili osvaja vrh, da pomjera svoje granice. Jednako je važno da svaki učesnik počne gledati na sebe kao dio prirode, da bolje upozna sebe, ali i da razgovara i razmijeni ideje sa drugim ljudima koji žive na planini.

6. Može li se neko iskustvo turističkih zajednica Antila prenijeti u BiH i da li ste to možda već uradili?

- Nisam se bavio turizmom kada sam živio na Antilima, bio sam mlad i mene je samo interesiralo more i jedrenje na dasci.

7. Vi ste i koordinator aktivnosti udruženja Via Dinarica Alliance, grupe kompanija za avanturistički turizam, koje zajedno promovišu planinski lanac Dinaridi. Koliko je Via Dinarica veliki i značajan projekat?

- Ja bih rekao da sam inicijator Via Dinarica Alliance i, zajedno sa drugim regionalnim agencijama, organizacijama i individualcima, promovišemo Via Dinarica staze. Inicijalna, Bijela staza je oko 1.200 kilometra duga staza i prolazi kroz šest zemalja. Važnost staze je višestruka - da povežemo ponovo ono što je oduvijek bilo povezano, planine i živi svijet. Da razvijamo i očuvamo naše planine i selo na odgovoran način.

8. Domaći planinari kažu da ste Vi uveli praksu neobičnog obilježavanja staza, nekom vrstom piramida od kamena, dok se to u BiH uglavnom radilo crvenom i bijelom bojom?

- To nije tačno. Ja se nikada nisam bavio markacijom staza. Via Dinarica je regionalna staza i koristi crveno-bijele znakove markacije, u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu i Albaniji.

9. Sada ste prinuđeni da se više okrenete domaćem tržištu. Kakve su glavne karakteristike domaćeg turiste – šta traži, šta očekuje?

- Bosanci vole boraviti u prirodi, ali veoma mali broj ljudi, procentualno, planinari i vozi bajk kroz bosanske divljine. No, taj broj sada polako raste u doba korone. Ljudi imaju više vremena i počeli su istraživati nove planinske dijelove. 

10. Da li očekujete da će pandemija zauvijek promjeniti neke turističke navike – da li se u budućnosti možda očekuje boom diskretnih lokaliteta koji nisu pod invazijom turista?

- Da. Masovni turizam je konačno mrtav. Kruzeri, veliki hoteli, autobusi puni turista, atraktivni gradovi poput Venecije i Dubrovnika nisu više interesantni zbog obaveze distanciranja kod Covid-19. Male lokalne destinacije koje su blizu će se razvijati. Svako selo na Bjelašnici ili u blizini Vareša može izdati pet, šest apartmana, ponuditi domaću hranu, organizirati jednodnevne ture upoznavanja prirode ili unikatnog kulturnog nasljeđa sa vodičem. Najveći izazov za ovu vrstu turizma je organizacija sela i očuvanje okoliša. Ovakav vid turizma je organizovan od ljudi koji žive u tom području, a ne velikih investitora iz ili izvan Sarajeva ili Banje Luke.

11. Već dugo živite u BiH. Da li primijetite da su se Bosanci i Hercegovci nekako promjenili za to vrijeme – od životnih navika, brige za okolišom, da li su možda svjesniji prirodnih potencijala?

- Ima promjena, ali sve ide vrlo sporo. Meni se čini da vi uvijek imate neki izgovor zašto nećete nešto promijeniti. Ako dodamo na to još i jednu veliku dozu crnog humora, dobivamo jednu letargiju koju je vrlo teško otkloniti kad želimo nešto novo pokrenuti.

12. Na koje lokalitete i destinacije u BiH obavezno vodite svoje prijatelje kada Vam dođu iz inostranstva?

- Sutjeska - nacionalni park, na Bjelašnicu i Blidinje.

13. Koji su najveći neiskorišteni turistički potencijali BiH?

- Selo i ljudi.

14. Vi ste samo jedan od stranaca koji radi na afirmaciji turizma. Zašto je tako i zašto često izgleda da su stranci više svjesni turističkog potencijala BiH od lokalnog stanovništva?

- To je zato jer naše institucije koje trebaju da rade na razvoju turizma to ne rade. Umjesto da prave strategiju razvoja zajedno za industriju i lokalne zajednice, oni su zauzeti nekim kratkoročnim političkim igrama. Država ima obavezu da nam pomogne da na odgovoran način razvijemo naše zajednice. Nama koji smo došli sa strane je to jasno. Pogotovo kada pričamo o turizmu i očuvanje okoliša, a meni se čini da vi Bosanci i Hercegovci ne znate šta da očekujute od vaših političara i vlasti. Umjesto da oni odgovaraju za svoj rad i olakšaju naš život ovdje, običan čovjek misli da su oni tu radi sebe.

15. Da li mislite da se olako dobija licenca za planinarskog vodiča u BiH i trebaju li se pooštriti kriteriji?

- Ne. Imamo strukture unutar planinarskih saveza sada u BiH. Svi znamo što treba da se radi i pohađa ako želimo imati licencu. Treba uvijek raditi na poboljšanju obuke. To je proces razvoja i meni se čini da različiti nivoi unutar planinarskih saveza sada rade na tome. Mi podržavamo, kao agencija Green Visions, rad planiraskih saveza u BiH.

16. Šta mislite o planinarskom savezu u BiH i imate li saradnju sa njim?

- Nama treba savez(i) koji će raditi na i spovođenju strategije razvoja planinarenja i avanturizma u BiH. 

17. Da li ste posjećivali feratte u BiH?

- Da. Mi imamo različite feratte, od lake do vrlo zahtjevne. Tek smo na početku razvoja feratte u BiH. Nije samo da ih postavimo, sad je važno da ih promovišemo, koristimo i iznad svega održavamo.

18. Gdje vi planirate odmor?

- Ove godine planiram napraviti turu na biciklu na Via Dinarica zelenoj liniji i to u području Banje Luke. Volim tu slobodu, da sve nosiš sa sobom i da možeš stati bilo gdje, gdje ti je lijepo i interesantno. Hodati ili voziti bicikl na Via Dinarici je idealan način da stvarno upoznam BiH.

19. Možete li nam otkriti šta nosite u svom planinarskom ruksaku?

- Upaljač, čelnu lampu, čakiju, prvu pomoć, set za šivanje, vodu, kišne pantalone i jaknu, kapu, rezervne vunene majice i čarape, telefon, space blanket, komad paracord-užeta, rezervne baterije, nešto hrane.

Ulažimo u naša sela i gradove

20. Kako biste opisali BiH u jednoj rečenici ili možda imate čak i neki slogan?

- Bosna je kao bosanski ćilim, prirodan, jednostavan, grub izvana, ali jako topao.

21. Koja su Vaša omiljena mjesta u BiH?

- Stara kuća na Tisama, koja je na stazi prema Hajdučkim vratima na Čvrsnici.  Ljetno selo Stanari na Bjelašnici. Džehenem u Rakitnici.

22. Postoji li ijedno mjesto ili dio BiH koje nisti obišli?

- Koliko god da je Bosna mala, njezino je prirodno i kulturno bogatstvo ogromno. Ja još uvijek stalno otkrivam nešto novo.

23. Kakvi su Vam budući planovi?

- Zalažem se i nadam se da ćemo konačno pretvoriti Bjelašnicu, Igman i Visočicu u planine u nacionalnom parku.

24. Dovoljno dugo živite ovdje da ste svjesni i teške političke situacije. Da li je vlast u BiH zaista toliko pasivnija i nezainteresovanija nego u drugim zemljama Evrope ili se možda ipak malo pretjeruje?

- Dvije stvari, mi ne znamo što hoćemo od vlasti i vlast je zaboravila zašto je ona tu. Ona je tu radi nas i servis nama građanima. Dok ne napravimo taj klik u našim glavama neće se, nažalost, ništa promijeniti što se tiče politike.

25. Da li biste ikada prihvatili neku funkciju u Ministarstvu turizma kada bi Vam je neko ponudio?

- Ne! Mislim da mogu više doprinjeti kroz ovakvo svoje djelovanje; ljubavi prema Bosni, odgovornim ponašanjem prema prirodi, dijeljenjem vizije, osmijehom na licu, umjesto da sjedim u Ministarstvu i da sam primoran da pratim neke političke platforme ili igre. „Live the change you want to see.“

26. Kada očekujete da će se turizam vratiti na nivo prije pandemije?

- Mislim da se turizam neće više vratiti na nivo koji je imao prije pandemije. Turizam se brzo mijenja. Za pet do sedam godina imat ćemo ponovo iste prihode koje smo imali u 2019., ali će fokus biti na drugim stvarima, npr. aktivnom odmoru, odmoru na selu, više na individualnim i porodičnim obrtima koji nude različite servise, manju posjećenost gradova, a više u selima i okolnim mjestima.

27. Da li i danas vjerujete da je ulaganje u turizam isplativa i dugoročna investicija?

- Masovni turizam koji smo dosad imali u svijetu je mrtav. Jasno je da nije odgovoran i održiv. Ulaganje u tu vrstu turizma je bacanje novca i vremena. Mi trebamo ulagati u naša sela i gradove. Prvo trebamo stvarati bolja mjesta za život za ljude, a onda i za posjećivanje. Dizajnirajmo odgovorna iskustva na putovanjima koja otkrivaju istinu o mjestima koja se posjećuju. Naši odmori trebaju pružati smislen susret sa lokalnim ljudima. Najbitnije je da naše posjete koriste onima koje sretnemo.

28. Da se stavite u poziciju običnog Bosanca i Hercegovca, da imate želju da pokrente neki biznis u turizmu, a pritom raspolažete skromnim sredstvima od recimo 2-3.000 maraka, u šta biste uložili i na kakve klijente biste ciljali?

- Novac jeste važan, ali bez vizije nećete ništa moći dugoročno razvijati. Gledajte u vašu sredinu, tko je tu, tko je zainteresovan da bude uključen u razvoj turizma u vašem selu. Gledajte na holistički način na vaše mjesto i okolinu. Koje su vaše prednosti? Kako ćete komunicirati sa vašim  potencijalnim gostima.  U stvari, prije svega treba okupiti ljude i napraviti plan i tek onda razmišljati o tome koliko novca vam je potrebno za što.

29. Da li više volite ljeto ili zimu u BiH?

- Volim i jedno i drugo. Ljeto, jer volim prašinu i kad je strašno vruće. Zimu, jer se mogu kupati u hladnoj Željeznici i drugim bosanskim rijekama i jezerima.

30. Kakva su Vam druga interesovanja, šta nam još možete reći o sebi?

- Volim voziti bajk i praviti duga putovanja na njemu. Zadnje putovanje je bilo od Atlantika do Crnog mora.

31. Kako Vam se sviđa bosanska kuhinja, omiljeno jelo?

- Krompiruša i kafa! Nikada nisam popio ni kap kafe dok nisam došao u BiH. Sada mi je ćejf popiti kafu sa prijateljima.

32. Imate li neki bosanski nadimak?

- Ćiro.