Prema posljednjim procjenama najrelevantnijih analitičara globalnih kretanja i trendova u turizmu, zbog posljedica pandemije samo ove godine će u svijetu biti izgubljeno oko 100 miliona radnih mjesta u turističkom sektoru. Prema podacima iz 2017. godine, direktni doprinos turizma u BDP-u je iznosio 350 miliona eura, što je činilo 2,3% ukupnog BDP-a, uz očekivani porast od 5,6% godišnje u razdoblju 2017-2027. Na globalnom nivou, turizam čini 10,3% svjetskog BDP-a.

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Turizam u Bosni i Hercegovini je posljednjih nekoliko godina čak i bez jasne državne strategije snažno rastao dvocifrenim stopama. Prema iskazanom interesu, rezervacijama i najvama, sa pravom se očekivalo da se taj trend nastavi i u ovoj, ali i u narednim godinama. A onda se pojavio koronavirus.

- Zadnju turu smo uradili krajem februara. Za mart smo imali planiran veliki obim posla, ali se desila pandemija i počeli su otkazi jedan za drugim. Otkazane su nam kompletne ture za mart i april, u aprilu su nam otkazivali za maj i juni, a evo sad u maju nam otkazuju juli i avgust. Konkretno govoreći, samo ja sam imao dogovorenog posla oko 500 turista. To su bile grupe od 20 do 30 osoba i to višednevne ture - rezimira sumornu trenutnu situaciju Mirza Omerhodžić, predsjednik Udruženja turističkih vodiča Sarajevo.

Prema njegovim riječima, gubici su ogromni na dnevnoj bazi, kako za turističke agencije tako i za vodiče freelancere.

Za početak, da bi se turizam održao u životu potrebna je hitna finansijska infuzija. Otežavajuću okolnost, kaže naš sagovornik, predstavlja činjenica što kompletan sektor turizma nije uvršten tokom karantina na listu zabranjenih djelatnosti pa su ostavljeni na cjedilu.

- To što nismo na spisku zabranjenih djelatnosti nas ostavlja izvan programa pomoći. Mi ćemo sigurno biti dio koronazakona na federalnom nivou  za uplatu doprinosa u iznosu 244 KM, kao i svi ostali kojima je umanjen promet u odnosu na prošlu godinu, ali doprinosi su samo kap u moru. Mora se doplatiti razlika za svakog radnika jer 244 nije puni iznos doprinosa. Dobili smo obećanje od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i ministra Draška Jeličića da će se pomoći turizmu s obzirom da je Turistička zajednica KS ponudila svoja sredstva koja su se prikupila od turističkih taksi. Obećali su za početak milion maraka – 80% hotelima, 15% turističkim agencijama i 5% turističkim vodičima. To je trebala biti inicijalna pomoć, ali do sada ništa nije realizovano. Ministarstvo privrede je tek na zadnjoj sjednici, nakon našeg pritiska i performansa, započelo neku priču oko turizma u KS. Doslovno nas ignorišu i ne rješavaju problem. Imam osjećaj da brod koji tone samo puštaju da skroz potone - ističe Omerhodžić.

Domaće je najbolje, a za strance „corona free“

Prema nezvaničnim podacima kojima raspolaže naš sagovornik, u FBiH ima oko 1.700 vodiča, od čega ih je u Sarajevu oko trećina. Što se tiče KS, 54 vodiča imaju licencu, a u cijeloj FBiH oko 150. Omerhodžić pojašnjava kako licence izdaju kantonalna ministarstva privrede. To znači da svi oni koji imaju licencu moraju imati registrovanu samostalnu djelatnost i ID broj. Treba svakako napomenuti da mnogi licencirani vodiči rade pri turističkim agencijama.

- Moram podsjetiti da smo mi izašli iz mrtve sezone, odnosno zime i, taman kada je od marta sve trebalo da živne, desila se pandemija. Kada se očekivao najveći prihod, ostali smo bez njega. Sada krpimo kraj sa krajem i ne znam kako uopšte uspijevamo. Ja sam jedini zaposleni u svojoj firmi pa je meni lakše, ali šta je s onim koje imaju 10 zaposlenih? Možda su i mogli preživjeti dva mjeseca, ali šta dalje? - pita se on.

S obzirom da je predsezona već propala, da se to očekuje i dobrog dijela sezone i to u najidealnijem razvoju događaja, postavlja se pitanje da li i kako se išta može spasiti prije nego što se cijela ova godina prekriži crnom olovkom. Omerhodžić dijelić nade vidi u samoj ovoj krizi, tačnije u činjenici da BiH, u odnosu na gotovo cijelu zapadnu Evropu, ima znantno manji postotak zaraženih virusom što treba iskoristiti da se razvije „corona free“ imidž. Stidljive najave bar djelimične obnove vazdušnog saobraćaja u Evropi krajem juna tome također idu u prilog. Tome, međutim, treba ozbiljno pristupiti što prije i taj plan uobličiti u državnu strategiju. Ne smije se, upozorava naš sagovornik, dozvoliti ni da hoteli ostanu bez gostiju do kraja godine jer je u tom slučaju neminovan veliki broj otkaza.

Uporedo sa tim, treba se fokusirati na pojačanu promociju domaćih turističkih destinacija domaćim turistima.

- Na socijalnim mrežama i u našim nastupima u medijima pokušavamo potencirati domaće stanovništvo da spasu turizam tako što će aktivno učestvovati u kreiranju i promociji domaćih destinacija, da se više posvetimo, da povratimo povjerenje ljudi. Muzeji, pejzaži, parkovi prirode, forsiranje Neuma... To su sve načini da se pomognu domaći djelatnici u turizmu - poručuje Omerhodžić.

Radna mjesta vise na tankoj niti obećanja države

Za razliku od njega, Emir Muharemović, menadžer turističke agencije Stari most Travel iz Mostara, znatno je pesimističniji.

- Prošle godine u ovo doba, sredinom maja,  dolazilo nam je 10 autobusa turista. Tu mislim samo na našu agenciju, a sada je taj broj nula. U aprilu prošle godine, a to su vansezonske grupe koje kreću već od februara i traju do maja, smo imali od pet do 10 autobusa turista dnevno. Izvansezonski turizam je doslovno cvjetao, a sezonu da i ne spominjem. Inače, u Mostaru sezona kreće ranije, grad se popuni već od maja, a početkom juna je to već puna sezona. Sada je nažalost sve pusto. Trenutno ne radimo i sve što sada možemo jeste pravljenje planova za narednu sezonu. Pravimo neke pakete, istražujemo tržište... Nismo otpuštali nikoga iako lično smatram da je sezona vjerovatno u potpunosti propala. U Mostaru indirektno svi žive od turizma. Bukvalno svi. Tu su i hoteli, privatni smještaji, parkinzi, Blagaj je također blizu, a i oni su bazirani na turizam - iskren je naš sagovornik.

U Mostaru, kaže, egzistira pet velikih i 10-15 manjih agencija koje su specijalizirane za određene grane turizma. Prema informacijama kojima raspolaže, otpuštanja radnika do sada nije bilo, a jedan od razloga je, smatra, taj što se vlasnici boje da u slučaju otpuštanja neće moći računati na eventualnu pomoć države. Rješenje vide u prijedlozima facebook grupe „Glas malih biznisa“ ili bar u nekom kompromisu na tragu tih prijedloga jer u suprotnom je uvjeren da većina turističkih agencija neće preživjeti. Malu nadu i on vidi u afirmaciji domaćeg turizma i domaćih turista.

- Bilo bi dobro kada bi se sada udružili svi koji su u lancu turizma počevši od ugostiteljskih objekata preko osoba koje nude atrakcije poput raftinga, smještaja, produžene vikende, ali za jako prihvatljivu cijenu. Cijene se moraju spustiti kako bi ljudi to mogli sebi priuštiti. Treba nam neka kampanja „domaće destinacije za domaće turiste“. Nešto pokušavamo raditi na tome, ali sve je i dalje na nekom čekanju. Niko nema predstavu kada i kako bi sve moglo startati jer je generalno ekonomska situacija teška u cijeloj državi i veliko je pitanje ko danas sebi može priuštiti rafting, pecanje, kupanje...  Sigurno je samo da se cijene moraju spustiti i prilagoditi - ističe Muharemović.

Nema oporavka prije 2023.

Kada je riječ o potpunom oporavku turizma i njegovom vraćanju na pretpandemijski nivo, Omerhodžić smatra kako se to neće brzo desiti.

- Nažalost, ne postoji nikakva garancija za oporavak turizma ni naredne godine. Niko ne želi ići na putovanje u strahu od virusa. Sve dok se ne pojavi vakcina turizam će biti ugrožen. Relevantna istraživanja sada ukazuju da će tek 2023. turizam da se normalizuje i dođe na pretpandemijski nivo. Samo vakcina može izliječiti turizam. Vidimo da su se ljudi odavno zasitili karantina i zabrana i žele da nešto vide. Nažalost po turizam, imamo izjave poput Angele Merkel koja kaže da se neće naći rješenje za virus prije 2021. godine. Globalne politike neće sigurno dozvoliti turizmu da živne u naredne tri godine - navodi on.

Nismo zadovoljni odnosom države

- Nismo zadovoljni odnosom države unazad nekoliko decenija poslije rata prema kulturnoj, prirodnoj vrijednosti BiH koja bi nas vrlo brzo mogla uključiti u evropske tokove. Mi tvrdimo da možemo postati turistička velesila - kazao je Predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH, Zoran Bibanović.  

Upitan da li se može govoriti o štetama koje trpi turizam, kao posljedice pandemije koronavirusa, Bibanović kaže da je on već „klinički mrtav“.

- On je klinički mrtav i on po završetku ove pandemije mora da se resetira, ali ne mogu se sva davanja i sve obaveze staviti na agencije. Mora se razumjeti suština poslovanja turističkih agencija, jer su one najbitniji faktor u turizmu - istaknuo je Bibanović.

Predložili su da se pomogne turističkim agencijama sa beskamatnim kreditima za obrtna sredstva, jer je turizam sezonskog karaktera, ponuda i potražnja je također sezonska.

Dodao je kako oni posreduju između svih učesnika u turizmu u vrlo komplikovanim aranžmanima.

- To je vrlo važno da ne izgubimo te ljude, da ne odu u neke druge zemlje, jer teško je onda napraviti taj kadar. To je onda višedecenijski posao - zaključio je Bibanović.