[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/09\/damir-lab.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/09\/100x73\/damir-lab.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/09\/damir-lab.jpg","size":"71.09","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Zdravlje

Stipendija mladom bh. naučniku Damiru Varešliji u Dublinu za istraživanje stanica raka dojke

Damir Varešlija rođen u Zenici, s porodicom je preselio u Irsku 2000. godine. Završio je studij biohemije na Univerzitetu Trinity College Dublin, a doktorirao 2014. godine. Od tada je zaposlen kao istraživač-saradnik na Medicinskom fakultetu RCSI University of Medicine and Health Sciences. Tu se, među ostalim, bavi molekularnom karakterizacijom metastaziranim ćelijama kod pacijenata koji imaju rak dojke

Kako ističe u razgovoru za Fenu dr. Varešlija, savremena medicina sve je uspješnija u borbi protiv tumora, zahvaljujući znanju i tehnološkom napretku. Iako više žena (nego ikad prije) preživljava tu bolest, ako se tumori počnu širiti po tijelu (poznat kao "sekundarni" ili "metastatski" rak dojke) bolest nažalost postaje neizlječiva.

- Mada se sekundarni rak dojke ponekad može kontrolirati, ne može se izliječiti. Procjenjuje se da 15 do 30 posto pacijentica sa sekundarnim rakom dojke razvija tumore u mozgu, s tim da je mozak uobičajeno mjesto za širenje raka dojke, pluća i melanoma - naglasio je.

Kako je kazao, to širenje raka na mozak može uzrokovati iscrpljujuće simptome poput napadaja epilepsije, glavobolje, povraćanja i nekoordinirano kretanje, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu života osobe.

- Opcije liječenja su ograničene jer mozak ima jedinstvenu barijeru, (poznatu kao krvno-moždana barijera) koja ga štiti od bilo čega štetnog i sprječava da mnogi ciljani tretmani i hemoterapija dođu do njega – dodao je.

Kako ističe dublinski naučnik dr. Varešlija, ne tako davno dobio je stipendiju od dobrotvorne organizacije Breast Cancer Now, u iznosu od više od 660.000 funti, za petogodišnje istraživanje tog kliničkog problema.

Varešlija i njegov tim iz RCSI rade na identificiranju i razumijevanju različitih prekidača gena koji pomažu raku dojke da se proširi na mozak. Kako je kazao, učinit će sve što je u njihovoj moći da bi unaprijedili razumijevanje o tome ‘koji geni zavaravaju mozak da postane spreman domaćin odbjeglim ćelijama raka dojke’.

- Ta oblast nije dovoljno klinički ispitana. Drago nam je što će biti realizirana posebna istraživanja u potencijalni razvoj naših otkrića, u tretmane u korist pacijenata s metastatskim rakom dojke u mozgu - istaknuo je.

Kako pojašnjava, njihove studije žele shvatiti kako rak dojke može prestati reagirati na trenutne tretmane i što čini da se rak 'vrati' i proširi na druge dijelove tijela.

- Istražujemo kako možemo manipulisati lošim genima kako bismo spriječili širenje i utvrdili možemo li identificirati bilo koju novu terapiju zasnovanu na aberantnim genima - naglasio je.  

Precizira da mu je to treća nagrada kao glavnog istražitelja, u posljednje tri godine. Imao je, kaže, dovoljno sreće da slijedi svoje istraživačke ciljeve.

- Naravno nije bio idealan start za tu stipendiju, zbog pandemije virusa korone. Ipak, naš rad nije prestao u 2020., ali je bio sporiji i s mnogo više restrikcija. Teško je normalno istraživati u laboratoriji sa socijalnom distancom, bio je potreban ograničen pristup za osoblje laboratorija i restriktivan rad u smjenama - istaknuo je.  

Za epidemiološku situaciju u Irskoj kaže da je donedavno bila relativno u redu, a sad ‘zbog praznika broj pozitivnih na virus korona je veliki, nalazimo se u još jednom strogom zaključavanju’.

- To nije dobro za ekonomiju niti za mentalno zdravlje ljudi, ali je apsolutno potrebno. Vakcina je neophodna. Virus neće nestati sam od sebe, stalno se vraća i bez vakcine nema povratka u normalan život. Nadam se da će se naša istraživačka zajednica moći fokusirati odnosno u potpunosti vratiti na rješavanje problema raka - istaknuo je.

Doktor Varešlija prati i situaciju na Balkanu. Nada se da će uskoro, sa ostalim članovima porodice, moći posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Za bh. dijasporu u Dublinu kaže da je minimalna, a nisu niti adekvatno organizirani. Ima osjećaj da ni država nema neku jasnu strategiju za dijasporu.

- Vjerujem da ima dosta ljudi koji bi mogli doprinijeti razvoju države. Čak i ako nemam puno kontakata s ljudima koji žive u BiH, imam familiju i prijatelje Bosance i Balkance koji su način povezivanja sa mojim korijenima. Oduševljen sam i počastvovan što sam nagrađen stipendijom, pogotovo kad mogu da zastupam jednu generaciju ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine - kazao je dr. Varešlija.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!