[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/03\/30\/l-b9a4829a4b33f1e513974aceaf579f7b.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/03\/30\/100x73\/l-b9a4829a4b33f1e513974aceaf579f7b.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/03\/30\/l-b9a4829a4b33f1e513974aceaf579f7b.jpg","size":"184.48","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Stanovanje u Evropi postaje luksuz: Cijene rastu brže od plata, mladi najviše pogođeni

Cijene stanova i kirija širom Evrope bilježe kontinuiran rast, dok prihodi građana ne prate isti tempo. Novo istraživanje projekta HOUSE4ALL pokazuje da je stanovanje sve teže priuštivo, posebno za mlade i samce u velikim gradovima. 

Stanovanje postaje jedan od najvećih finansijskih izazova za građane širom Evrope, dok razlika između plata i cijena nekretnina nastavlja da raste.

Prema podacima projekta HOUSE4ALL, koji je razvijen na Tehničkom univerzitetu u Beču u saradnji s međunarodnim partnerima, po prvi put su dostupni uporedivi podaci o cijenama najma i kupovine stanova u odnosu na prihode stanovništva širom Evrope.

Rezultati pokazuju da je problem najizraženiji u velikim gradovima i ekonomskim centrima, gdje cijene stanovanja rastu znatno brže od plata.

Najveći pritisak osjećaju mladi ljudi koji žive sami i iznajmljuju manje stanove, gdje je cijena po kvadratnom metru najviša.

U mnogim evropskim državama sve je izraženiji trend odgađanja osamostaljenja, a dio mladih ostaje u roditeljskim domovima upravo zbog visokih troškova stanovanja.

Najviše cijene bilježe glavne prijestolnice i ekonomski centri, ali i turističke i obalne regije, gdje dodatni pritisak stvaraju kratkoročni najam i kupovina nekretnina za odmor.

S druge strane, ruralna područja bilježe niže cijene, ali i pad potražnje zbog iseljavanja stanovništva.

Kao izuzetak u evropskim okvirima izdvaja se Beč, gdje veliki udio gradskih stanova i regulisana politika najma i dalje omogućavaju relativno pristupačne cijene stanovanja.

Model bečkog javnog stanovanja često se navodi kao primjer kako aktivna politika može utjecati na stabilnost tržišta nekretnina.

Istraživanje upozorava i na dodatni izazov: energetske obnove zgrada, iako neophodne za klimatske ciljeve, u kratkom roku mogu dovesti do rasta kirija.

Taj fenomen, poznat kao "energetska gentrifikacija", može dovesti do iseljavanja stanara s nižim primanjima iz obnovljenih objekata.

Rastući troškovi stanovanja sve više utiču na političke odluke u evropskim državama, a očekuje se da će ova tema u narednim godinama biti jedan od prioriteta EU politika, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu. 

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!