[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/10\/04\/kamenolom-rjecica-1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/10\/04\/100x73\/kamenolom-rjecica-1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/10\/04\/kamenolom-rjecica-1.jpg","size":"212.80","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

ŠTA KAŽU ISKUSTVA: Mapirano oko 600 kamenoloma u Bosni i Hercegovini

Evidentiranje kamenoloma u Bosni i Hercegovini pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje, što jasno ukazuje na razmjere utjecaja ovih aktivnosti na okoliš i sigurnost ljudi.

Istraživanje je provelo Udruženje građana “Fojničani” Maglaj u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“, s ciljem objedinjavanja podataka o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukazivanja na rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom.

Predstavljanje rezultata projekta

Rezultati projekta bit će predstavljeni 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tom prilikom javnosti će biti prikazana sveobuhvatna baza podataka o kamenolomima, analiza pravnog okvira i sigurnosne procjene provedene na odabranim lokacijama.

Bazu podataka prezentirat će Anes Podić iz organizacije Eko Akcija Sarajevo, sigurnosne procjene i preporuke predstavit će prof. dr. Muriz Spahić, dok će Emina Veljović iz Aarhus centra Sarajevo govoriti o pravnom okviru i institucionalnim nadležnostima u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina.

Sve veće učešće građana

Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš. Zbog toga ovaj projekt predstavlja važan korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti institucija, ali i ka osnaživanju lokalnih zajednica da se aktivno uključe u nadzor nad korištenjem prirodnih resursa.

Posebno ohrabruje činjenica da su u projektu važnu ulogu imali građani, koji su svojim aktivizmom i prijavama s terena doprinijeli prikupljanju informacija i identifikaciji nepravilnosti. Njihov angažman pokazuje da svijest o značaju zaštite okoliša i sigurnosti raste, te da građani sve odlučnije traže pravo na čist, siguran i zdrav životni prostor.




Ovo saopštenje je izrađeno uz podršku SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruženja građana Fojničani i ne odražava nužno stavove SMART Balkans konzorcija i Ministarstva.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!