Vijesti / BiH

Broj oboljelih od melanoma, prema dostupnim evropskim i regionalnim u zemljama jugoistočne Evrope,  uključujući i Bosnu i Hercegovinu, posljednjih godina je u porastu, upozoravaju dermatolozi.

Iako precizni statistički podaci u BiH još uvijek ne postoje jer, kako navodi dr. Samra Šoškić, specijalistkinja dermatovenerologije, “ne postoji dovoljno razvijen i jedinstven nacionalni registar melanoma, svakodnevna klinička praksa pokazuje da se ovaj agresivni karcinom kože dijagnostikuje mnogo češće nego prije deset ili 15 godina”.  

“ Melanom predstavlja jedan od najagresivnijih malignih tumora kože. Za samo četiri mjeseca rada na digatlnom dermatoskopu u Skin Clinicu u bolnici Medicana Sarajevo, od 80 pregledanih pacijenata kod četiri je nažalost potvrđen maligni melanom”, ističe dr. Samra Šoškić, specijalistkinja dermatovenerologije.

Prema njenim riječima, porast broja oboljelih povezan je sa više faktora.

“Intenzivnije izlaganje UV zračenju, promjenama životnih navika, učestalijim putovanjima u sunčane krajeve, korištenjem solarijuma, ali i boljom dijagnostikom i većom dostupnošću dermoskopskih pregleda”, pojašnjava dr. Šoškić.

Dr. Šoškić naglašava da posebno zabrinjava činjenica da posebno zabrinjava činjenica “da se u našem regionu melanomi još uvijek dijagnostikuju u kasnijim stadijima, kada je bolest već uznapredovala”. A razlog za to je naglašava doktorica, činjenica da melanom u svojim početnim fazama često ne izgleda alarmantno.

“ Pacijenti često godinama posmatraju promjenu na koži misleći da je riječ o “običnom mladežu”. Strah od dijagnoze, nedovoljna edukacija i zanemarivanje promjena dodatno odgađaju pregled. Drugi važan razlog jeste činjenica da mnogi pacijenti dermatologu dolaze tek kada se pojave simptomi poput krvarenja, svrbeža ili naglog rasta lezije, a tada melanom može već biti invazivan. Također, pojedini melanomi nastaju na mjestima koja su teško dostupna samopregledu – leđa, vlasište, tabani, nokti – pa dugo ostaju neprimijećeni”, navodi dr. Šoškić.

Specijalistkinja dermatovenerologije upozorava i na nedovoljno razvijenu kulturu preventivnih pregleda u Bosni i Hercegovini.

“ U praksi vidimo i problem nedovoljnog provođenja preventivnih pregleda kao i nedostupnost dermatologa, naročito u ruralnim djelovima zemlje. Za razliku od nekih zapadnoevropskih zemalja gdje su godišnji pregledi kože dio zdravstvene kulture, kod nas se dermatolog često posjećuje tek kada problem postane ozbiljan”, kaže dr. Šoškić.

Iako je svijest građana o štetnosti UV zračenja danas veća nego prije nekoliko godina,  dr. Šoškić upozorava da još uvijek nije dovoljna.

“ I dalje je prisutna zabluda da je osunčan ten pokazatelj zdravlja i modni imperativ, dok se zaštita od sunca često koristi samo na plaži, a ne  svakodnevno. Najčešće greške su: neredovno i neispravno  nanošenje fotoprotekcije, izlaganje suncu u periodu najjačeg UV zračenja između 10 i 16 sati, oslanjanje na ‘bazni ten’ kao zaštitu, izostavljanje zaštite djece i njhovo izlaganje suncu u ranom djetinjstvu kao i upotreba solarijuma. Naučno je potvrđeno da je UV zračenje glavni faktor rizika za razvoj melanoma. Smatra se da je čak 70–90% melanoma povezano sa UV izlaganjem. Posebno su opasne opekotine od sunca u djetinjstvu i adolescenciji”, navodi dr. Šoškić.

Međutim, ističe specijalistkinja, sunce nije jedini faktor.

“ Rizik povećavaju i: svijetla put i svijetle oči, veliki broj mladeža, atipični mladeži, porodična anamneza melanoma, genetske predispozicije, oslabljen imunitet. Dakle, melanom je rezultat kombinacije genetske predispozicije i spoljašnjih faktora, među kojima UV zračenje ima dominantnu ulogu”, kaže dr. Šoškić.

Prevencija melanoma igra ključnu ulogu u borbi protiv ove bolesti, posebno zbog činjenice da se veliki broj slučajeva može spriječiti.

“ Smrtnost je direktno proporcionalna stadijumu bolesti u kojoj je otktiven. Danas, zahvaljujući ranijem otkrivanju i savremenoj imunoterapiji prognoza je znatno bolja nego prije 15 godina.  Ako se otkrije rano petogodišnje preživljavanje iznosi 99-100%. Kada su zahvaćeni i limfni čvorovi preživljavanje pada na  60-76 posto. Kod metastatske faze bolesti petogodišnje preživljavanje je 16-35% što zavisi od terapije i biologije samog tumora”, kaže dr. Šoškić.

Postoji nekoliko osnovnih mjera zaštite, navodi dr. Šoškić.

Među njima su: “Izbjegavanje direktnog sunca u periodu najjačeg UV indeksa, nošenje šešira, naočala i zaštitne odjeće, svakodnevnu upotrebu preparata sa SPF 30 ili SPF 50, obnavljanje zaštitne kreme svaka dva sata, izbjegavanje solarijuma, posebnu zaštitu djece i adolescenata. Važno je naglasiti da fotoprotekcija nije rezervisana samo za more i ljeto. UV zračenje djeluje tokom cijele godine, čak i kada je oblačno”, kaže specijalistkinja dermatovenerologije.

Dermatolozi upozoravaju da se pregledi kože ne bi trebali obavljati tek kada se pojavi problem, već preventivno i redovno.

Prema riječima dr. Samra Šoškić, svaka osoba bi barem jednom godišnje trebala obaviti dermatološki pregled kože i dermoskopski pregled mladeža.

“ Posebno osobe koje imaju veliki broj pigmentnih lezija, svijetlu put ili pozitivnu porodičnu anamnezu melanoma, kao I opekotine od sunca u ranom djetinjstvu. Kod pacijenata sa povećanim rizikom dermoskopsko praćenje se preporučuje i češće - svakih tri do šest mjeseci, zavisno od prethodnog dermatoskopskog  nalaza”, kaže dr. Šoškić.

Pregled je naročito važan, navodi  specijalistkinja, kod osoba “koje su više puta u toku života imale opekotine nakon ako postoji novonastala promjena na koži kod odraslih, ako mladež mijenja izgled, kod osoba koje imaju srodnika sa dijagnozom melanomaili  ranije imale melanom ili druge tumore kože. Savremena digitalna dermoskopija danas omogućava vrlo precizno praćenje dinamike promjena i otkrivanje melanoma u najranijoj fazi, kada je mogućnost izlječenja izuzetno velika”.

Specijalistkinja dermatovenerologije preporučuje i pregled djece.

“ Djeci bez riziko faktora prvi pregled se može uraditi u školskom uzrastu ili adolescenciji. Dok djeca sa odrđenim faktorima rizika dermatoskopske preglede trebaju započeti mnogo ranjie, naročito ako su rođena sa džinovskim urođenim mladežima. Jasno je da ovakvi pregledi popdižu svijest kod mlađih populacija I usađuju zdrave navike adekvatne fotoprotekcije”, navodi dr. Šoškić.

Prvi znakovi melanoma često prolaze neprimijećeno upravo zato što ih pacijenti smatraju bezazlenim promjenama na koži.

“Pacijenti najčešće zanemaruju promjenu boje madeža, asimetriju, nepravilne ivice,nagli rast, pojavu više nijansi boje u istoj leziji, krvarenje ili stvaranje kruste, svrbež i peckanje. Naglasila bih i važnost samopregleda teže dostupnih djelova tijela. Najpoznatije pravilo za prepoznavanje sumnjivih lezija je ABCDE pravilo. A je asimetrija, B – nepravilne ivice, C je promjena boje, D promjer veći od 6 mm, E je evolucija, odnosno svaka promjena tokom vremena. Posebno je važan tzv. “ugly duckling sign” – mladež koji izgleda drugačije od svih ostalih na tijelu”, poručila je dr. Šoškić.

Melanom je, ističe dr. Šoškić, jedan od rijetkih malignih tumora koji se može vidjeti golim oko I otkriti na vrijeme.

“Upravo zato edukacija stanovništva i redovni preventivni pregledi imaju ogroman značaj. Za kraj bih naglasila da melanom više nije bolest isključivo starije populacije. Sve češće ga viđamo i kod mlađih osoba, naročito nakon godina nekontrolisanog izlaganja suncu i korištenja solarijuma. Dobra vijest je da rano otkriven melanom ima veoma visoku stopu izlječenja, zbog čega su prevencija, samopregled i redovni dermatološki pregledi ključni u borbi protiv ove bolesti”, zaključila je dr. Šoškić.

U Medicana općoj bolnici, u Skin Clinicu posjedujemo  najnapredniji i najprecizniji način analize mladeža i promjena na koži za koji koristimo uređaj Canefield Intellistudio, jedini takve vrste na našim prostorima, koji omogućava visoku rezoluciju, uvećanje i digitalno praćenje svake kožne lezije tokom vremena. Ovaj sistem predstavlja zlatni standard u ranom otkrivanju malignih promjena kože.