Vijesti / BiH

Sindikat metalaca Federacije BiH, vezano za današnju sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH na kojoj će se raspravljati o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno smanjenju broja dana bolovanja na teret poslodavaca, istakao je da bi, poučeni dosadašnjim iskustvima, najveći ceh predložene izmjene mogli platiti radnici, posebno radnici u realnom sektoru gdje se obavljaju opasni i po zdravlje štetni poslovi i gdje se povrede na radu i profesionalne bolesti najčešće dešavaju.

- Skoro smo sigurni da će kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, ukoliko prođe predložena izmjena, više voditi računa o svojim finansijskim interesima nego o interesima osiguranika i radnika. To znači da bi u praksi mogli imati situaciju da menadžmenti kantonalnih zavoda ljekarima daju ”preporuku” da radnicima ne produžavaju bolovanje preko 15 dana (ili koliko je već predloženo na teret poslodavca), osim u izuzetnim slučajevima, pa bi na poslu mogli imati bolesne i za rad nesposobne radnike - navode iz Sindikata.

Dodaju da se to dešava i danas - ljekari se sve teže odlučuju i na otvaranje bolovanja, a kamoli na njegovo produženje u dužem periodu a ako bi prošlo predloženo rješenje, stava su da bi situacija bila još teža.

Iz Sindikata naglašavaju da to nije u interesu ne samo radnicima, jer predstavlja grubo kršenje njihovih prava - nije u interesu ni poslodavcima da bolesne, samim tim neproduktivne ili manje produktivne radnike, imaju na poslu.

- Da smo u pravu u vezi gore navedenog potvrđuje činjenica da su se iz federalnog Ministarstva zdravstva ranije oglasili saopštenjem da bolovanja preko 42 dana kantonalne zavode koštaju preko 50 miliona KM godišnje. U slučaju usvajanja predložene izmjene, ovo bi izdvajanje bilo daleko veće. Dakle, očigledno je u prvom planu novac, a ne zdravlje radnika, bilo iz perspektive poslodavca, bilo iz perspektive kantonalnih zavoda - tvrde iz sindikata.

Dodaju da čak i ako se ne bi pravile opstrukcije kod produženja bolovanja na teret zavoda, zavodi bi imali velike dodatne troškove koje bi opet, indirektno, pali na teret osiguranika, radnika i građana - na način da dobiju lošiju i skromniju zdravstvenu uslugu, sa manje lijekova na esencijalnoj listi itd.

Posebno skreću pažnju na činjenicu da doprinose za zdravstveno osiguranje poslodavac samo uplaćuje u ime radnika, to je dio bruto plaće koju zaradi radnik - to je novac radnika, a ne poslodavca.

- Moramo biti svjesni činjenice da je većina bolovanja zbog profesionalne bolesti i povrede na radu uzrokovana nepoštivanjem mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, neadekvatnih ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanja tehničkih propisa i standarda, za što je odgovoran isključivo poslodavac. U prošloj godini 17 radnika u BiH je smrtno stradalo na radu, a broj težih povreda i invalida se mjeri hiljadama - navode iz Sindikata metalaca Federacije BiH.

Poručuju da je isključivo poslodavac taj koji ima mogućnost uticati na uslove rada koji mogu dovesti do povrede na radu i profesionalne bolesti, pa je i iz tih razloga poslodavac u obavezi snositi i posljedice tih događaja.

Zato smatraju da bi usvajanje prijedloga da, troškovi bolovanja i u slučaju povrede na radu, padaju na teret zavoda zdravstvenog osiguranja a ne poslodvaca, u značajnoj mjeri demotivisalo poslodavce da vode računa o uslovima rada i ulažu u zaštitu na radu u cilju preveniranja povreda na radu i oboljenja.

- Naravno da smo svjesni primjera zloupotrebe bolovanja od strane radnika, ali sve ove zloupotrebe, koje u praksi čini mali broj radnika, mogu se spriječiti i na drugi način - boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama, u skladu sa zakonom i pratećim pravilnikom. Zloupotreba od strane manjine, nije i ne može biti razlog za izmjenu zakona na štetu većine - ističu iz Sindikata.

Podsjećaju da je poslodavcima data mogućnost da vrše kontrolu bolovanja svojih radnika kao i da ulože prigovor na ocjenu radne sposobnosti, što oni u praksi vrlo rijetko koriste.

Također, demantuju kao netačnu informaciju koja se čula iz Udruženja poslodavaca, da imamo najveći broj dana bolovanja na teret poslodavca u Evropi - naime, bolovanje do 42 dana pada na teret poslodavca i u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, oko toga niko ne pravi poseban problem.

- Na kraju, tvrdnje iz krugova poslodavaca da će smanjenje broja dana bolovanja na teret poslodavca dovesti do rasta plata radnika za 15 posto ocjenjujem, blago rečeno, neozbiljnim. Jedina stvarna prepreka rastu plata u ovoj zemlji je korporativna glad. Sve su ovo razlozi zbog kojih smatramo da predmetna izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju ne treba biti usvojena u predloženom obliku - smatraju iz Sindikata metalaca FBiH.