Politika / BiH

Uprkos činjenici da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske koji je Narodna skupština entiteta usvojila u aprilu prošle godine jer se njime preuzimaju nadležnosti državnih institucija Milorad Dodik je prije nekoliko dana najavio da će već u maju mjesec krenuti u izbor nove Izborne komisije RS-a i izbore provesti na nivou RS-a u skladu sa enitetskim Izbornim zakonom. U međuvremenu lider HDZ Dragan Čović, formiranje nove većine na državnom nivou sa opozicionim strankama iz RS-a uslovljava izbornik zakonom po svom ukusu.

 Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod Lupom" i bivši član Centralne izborne komisije (CIK) za portal Startbih.ba podsjeća da kada je u pitanju novi izborni zakon ili izborni zakon u Republici Srpskoj, on mora biti u skladu sa izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Naime, izbornim zakonom BiH koji je usvojen 2001. je predviđeno da i entiteti mogu imati svoj izborni zakon i izbornu komisiju.

-I to je Republika Srpska učinila koliko se sjećam 2002. kada su donijeli svoj izborni zakon koji je bio u saglasnosti sa izbornim zakonom BiK. Kasnije će donijeti novi izborni zakon koji će faktički staviti van snage izborni zakon BiH kada su u pitanju izbori u RS-u i nadležnost implementacije tog izbornog zakona je u njihovoj izbornoj komisiji koja treba ponovo da se izabere premda je izabrana još 2002. Međutim, Ustavni sud BiH je rekao da je taj Izborni zakon neustavan. Naime, zanemaruje se činjenica da je aneksom III opšteg okvirnog sporazuma predviđeno posebno poglavlje kada su u pitanju izbori. Znamo da je izbore od 1996. do 2000. provodila privremena izborna komisija pod okriljem OSCE-a. Jasno je navedeno da će se ta izborna pravila koristiti dok se ne donese izborni zakon koji je donesen 2001. kada je i izabran prvi sastav izborne komisije koji i dan danas provodi izbore – ističe Šehić.

On potom napominje kako je jedina institucija koja može donijeti odluku o raspisivanju kako opštih tako i lokalnih izbora  Centralna izborna komisija (CIK) i da to jasno stoji u Izbornom zakonu. U nastavku upozorava i kako nijedan zakon nižeg, entitetskog, ranga ne može biti u suprotnosti sa izbornim zakonom.

-Te aktivnosti u RS-u su faktički nastavak aktivnosti stavljanja van snage određenih zakona u sudu, tužilaštvu, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću...što je apsolutno neprihvatljivo jer su oni prošli parlamentarnu proceduru i usvojeni su u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ti zakoni su odlukom Ustavnog suda stavljeni van snage do konačne odluku o meritumu samog spora. Sve je to neka vrsta političkih igara koje imaju uticaj i na političku i na sigurnosu situaciju, ali mislim da je vrh krize dostignut i da se sada očekuje postepeni izlazak iz krize – smatra naš sagovornik.

Tome sada, kaže Šehić, sigurno pogoduje i činjenica da treba se dogovori nova parlamentarna većina sa opozicionim strankama iz RS-a koje nisu podržale zakone koje je donijela Narodna skupština RS.

-Šta će biti sa izbornim zakonom u onom dijelu koji već duže vremena HDZ BiH i stranke oko njih zahtjevaju, a to je način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvatskog naroda, ne znam, ali moram podsjetiti na obaveze da se izmjenama izbornog zakona, a prethodno i Ustava BiH moraju u prvom redu implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava, a njih je pet kada je u pitanju izbor članova Predsjeništva i postoji još jedna koja se tiče Doma naroda. Kako će se nova parlamentarna većina dogovoriti u ovom trenutku ne mogu da špekulišem jer konačnog sporazuma o formiranju nove većine nema pa moramo sačekati da vidimo – kaže Šehić.