Politika / Svijet

Vlada kancelara Olafa Scholza u srijedu će predstaviti prvu njemačku strategiju nacionalne sigurnosti koja ima za cilj da pruži pregled vanjske politike zemlje i osigura kohezivan pristup sigurnosti među ministarstvima.

Njemačka je u prošlosti imala političke dokumente koji se bave sigurnošću, ali Scholzova trostranačka koalicija se usuglasila kako želi sveobuhvatniju strategiju u svom koalicijskom sporazumu u novembru 2021.

Ta ideja je dobila novu urgentnost nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je razotkrila loše stanje njemačke vojske, pretjerano oslanjanje Njemačke na Rusiju u energetici i nedovoljnu zaštitu ključne infrastrukture poput gasovoda.

Njemačka je bila previše samozadovoljna u svjetlu novih prijetnji, uključujući sve snažnije autoritarne države poput Rusije i Kine u decenijama mira i prosperiteta nakon završetka hladnog rata, tvrde analitičari.

Rat u Ukrajini, međutim, najavio je "Zeitenwende" ili "preokret ere", kao što je Scholz kazao u značajnom govoru nekoliko dana nakon invazije, zahtijevajući od Njemačke da daje više prioriteta sigurnosti i troši više na vojsku.

Scholz je rekao da će Njemačka od sada ulagati više od dva posto bruto društvenog proizvoda u odbranu s oko trenutnih 1,5, nakon godina opiranja molbama saveznika iz NATO-a da to učini - obećanje za koje se očekuje da će biti uključeno u Strategiju nacionalne sigurnosti.

- Ruska invazija i autokratske tendencije u drugim dijelovima svijeta zahtijevaju da projektujemo svoj stav na snažniji način - rekao je Nils Schmid, portparol za vanjsku politiku parlamentarne grupe Scholzovih socijaldemokrata.

Mikko Huotari iz Mercator instituta za kineske studije rekao je da očekuje "značajno kritičniji jezik o izazovu koji Kina postavlja na međunarodnom nivou" u strategiji.

Malo je, međutim, vjerovatno da će dokument opširno ulaziti u njemačku politiku prema Kini, jer se očekuje da će vlada objaviti zasebnu kinesku strategiju tokom ove godine.

To je rezultat višemjesečnog preispitivanja mišljenja stručnjaka i laika na oblasnom, državnom i nacionalnom nivou, u procesu koji predvodi ministarstvo vanjskih poslova pod čelništvom Zelenih.

Iako se koalicija prvobitno usugasila da zaključi dokument u prvoj godini svog mandata, to je odgođeno raznim sporenjima između stranaka i ministarstava.

Jedno od najspornijih pitanja je ideja o Vijeću za nacionalnu sigurnost, od koga je vlada na kraju odustala zbog nesuglasica oko toga gdje bi trebalo biti smješteno.

Osnivanje Vijeća poremetilo bi ravnotežu moći između ministarstava i ureda, kaže Thorsten Benner iz Globalnog instituta za javnu politiku (GPPi).

- Takve velike promjene mogu se dogovoriti samo kao dio paketa sporazuma tokom koalicionih pregovora, a ne skoro dvije godine - kazao je on, prenosi Reuters.