Ekonomija

Nakon otvaranja 51. Sajma šljive u Gradačcu, održano je stručno predavanje Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva posvećeno izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji, saopćila je sajamska služba za informisanje.

Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, govorio je o transferu znanja i temama koje će biti prezentovane na ovogodišnjem sajmu, a potom je u okviru prve teme predavanja "Izazovi i inovacije u voćarskoj proizvodnji“ govorila prof. dr. Pakeza Drkenda istakavši da zaštita vodnih izvora i domaća proizvodnja hrane treba da budu strateški prioriteti za svaku državu.

Bosna i Hercegovina je teško usporediva sa razvijenim državama Evropske unije u pogledu intenziteta voćarstva, ima problema i u zaštiti, postojanosti prinosa i rashladnoj infrastrukturi.

- Važan pokazatelj je stopa samodostatnosti koja je u opadanju zbog promjena u poljoprivrednim površinama i nepovoljnih klimatskih uslova u posljednjem desetljeću. Savremena proizvodnja hrane se suočava sa mnogobrojnim izazovima poput klimatskih promjena, pojave novih štetnika i bolesti, često uzrokovana globalizacijom i promjenama u klimi. Cijene voća, konkurencija na tržištu, nedovoljna infrastruktura za uzgoj, skladištenje, hlađenje i transport voća, nedostatak kvalificirane radne snage i visoki troškovi rada, sve su to izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici - rekla je Drkenda.

Primjena dronova, pametnih senzora, uvođenje novih tehnologija i biotehnologije može biti skupo i zahtijevati educiranje proizvođača i javnosti o prednostima i sigurnosti ovih tehnologija. Bosna i Hercegovina je potpisala Green deal sa Evropskom unijom i najveći dio tih obaveza koje mora ispuniti do 2030. godine odnosi se na smanjenu upotrebu pesticida.

- Ali osim toga, za naše farmere i primjena aminokiselina predstavlja inovaciju. Biljke su ove godine bile u užasnom stresu. Zamolila bih da kaolinskom glinom istretiraju listove, aminokiselinama, preparatima na bazi prolina ili nečega drugoga, da pomognu da prežive taj stres. Primjena mikrohranjiva koja su lakše pristupačna biljci. Treba koristiti dostignuća klasične i standardne agrotehnike - kaže profesorica s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta.

- Trebamo se fokusirati da ovo bosansko voćarstvo bude prepoznatljivo po kvalitetu. Jer mi kvalitetom možemo konkurisati. Ali za to nam treba pomoć i države, trebaju nam ciljana istraživanja, uključivanje mladih ljudi, fondova za apliciranja. Neophodno je da se u bilo kojoj modernoj proizvodnji, bila poljoprivreda ili drugo, mora ići multidisciplinarno. Ne može više samo poljoprivredna struka rješavati problem u poljoprivredi. Tu se moraju uključiti i ekonomisti i informatičari da bismo ove izazove mogli uspješno rješavati - rekla je prof. Pakeza Drkenda.

Ona ističe da moramo ići i u urbanu poljoprivredu i iskoristiti sve resurse kako bi mogli proizvesti dovoljno hrane za predstojeću populaciju stanovništva na planeti Zemlji.

- Prognoze su da će nas do 2050. godine biti od devet do deset milijardi. A u ovom trenutku mi ostavljamo ekološki otisak gdje nam treba jedna i po planeta da bismo imali za sve naše potrebe. Mora se ići ka tim inovacijama i iskoristivosti svega. Koliko god to sada skupo izgledalo, budućnost je takva da ćemo morati posezati za skupim rješenjima da bismo imali dovoljno hrane. Te promjene idu brže nego smo očekivali. Moramo iskoristiti naše prednosti. Pristupiti novoj rejonizaciji zbog promjene koja se desila u klimi. To možemo prikupljanjem svih podataka. Za to nam je potrebna informatizacija i agronomi koji unose te podatke. Rješenje vidim u kompetencijskim centrima koji će raditi na realizaciji zajedničkih projekata imajući u vidu zajednički interes, ali i rješavati lokalne probleme i preko kojih će se realizovati strategije - rekla je prof. dr. Pakeza Drkenda.