Politika / Svijet

Rusija je Sjedinjenim Američkim Državama predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i "resetovanje" odnosa s Washingtonom, saopćile su osobe upoznate s tim pitanjem.

Nije jasno šta je Moskva tačno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije njihovog prihvatanja.

Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o uvjetima tokom posljednje tri sedmice, kazale su dvije osobe.

Opisali su uvjete Kremlja kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.

Ti raniji uvjeti uključivali su nedopuštanje članstva Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.

Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a na istok.

Američki predsjednik Donald Trump čeka izjavu Putina o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao u utorak da će prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.

Putinova predanost potencijalnom sporazumu o prekidu vatre još uvijek je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.

Neki američki zvaničnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši oficir KGB-a, iskoristio primirje da intenzivira, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Evrope i potkopa sve pregovore.

Ruska ambasada u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih zvaničnika kao konstruktivan, i kazao je da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.

Moskva je postavila mnoge od istih zahtjeva tokom posljednje dvije decenije, a neki su se "probili" u službene pregovore sa SAD-om i Evropom.

Nedavno je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci hiljada ruskih vojnika stajali na ukrajinskoj granici, čekajući naredbu za invaziju.

Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.

Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko pitanja, sudeći po dokumentima američke vlade u čiji su uvid došli i Reuters i više bivših američkih zvaničnika.

Napor je propao i Rusija je napala 24. febtuara 2022.

Američki i ruski zvaničnici posljednjih su sedmica kazali da bi nacrt sporazuma o kome su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore. Dogovor nikada nije postignut.

U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevala veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata, prenosi Reuters.