Vijesti / Regija

Nekoliko stotina novinara i građana prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Žalbenog suda u Beogradu, koji je oslobodio krivice osuđene za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, u šutnji noseći ogledala okrenuta prema zgradi suda kako bi simbolično ukazali na sliku pravosuđa u Srbiji.

"Ubili su pravdu, istina živi", poruka je istaknuta na velikom transparentu pred zgradom suda, gdje se održan prosvjed. U samu zgradu bila su uperena ogledala simbolično poručujući pravosuđu da pogleda svoj odraz, javila je Hina.

Ivana Stevanović iz Zaklade Slavko Ćuruvija pozvala je okupljene da 25 minuta provedu u tišini i pokažu sudu kako se osjećaju, za 25 godina koliko su čekali pravdu za ubojstvo novinara, ali je nisu dočekali.

Nakon velikog pritiska domaće i međunarodne javnosti, koji traje od petka, Vrhovno javno tužiteljstvo (VJT) Srbije je od Žalbenog suda zatražilo da mu dostavi spise predmeta u postupku za ubojstvo Ćuruvije radi "podnošenja zahtjeva za zaštitu zakonitosti".

U priopćenju VJT se navodi da taj zahtjev može biti podnesen protiv pravomoćne odluke suda kao izvanredni pravni lijek, zbog povrede zakona.

Ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, koje je naručila i organizirala država, ostaje nekažnjen zločin i 25 godina nakon što je počinjen te devet godina od početka suđenja, ocjena je Zaklade Slavko Ćuruvija, koja je pozvala na prosvjed.

Žalbeni sud u Beogradu je u petak oslobodio četvoricu osuđenih za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije 1999., nakon što je niži sud pripadnike nekadašnje srbijanske tajne službe dvaput proglasio krivima i osudio na 100 godina zatvora.

Zaklada koja nosi ime ubijenog novinara, rekla je da odluka suda znači da se "pravosuđe predalo pred silom".

Ćuruvija, novinar i vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Europljanin", ubijen je s više hitaca 11. travnja 1999. Atentat je počinjen u vrijeme kad je na čelu ministarstva informiranja bio Aleksandar Vučić, aktualni predsjednik Srbije.

Za to ubojstvo su tek 2015. optuženi tadašnji šef tajne službe Radomir Marković i trojica visokih dužnosnika službe, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak.

Žalbeni sud je ocijenio kako nema neposrednih i posrednih dokaza koji bi pouzdano potvrdili krivnju Markovića, Radonjića, Kuraka i Romića.

Takva sudska odluka potaknula je osude novinarskih udruga, građanskih pokreta i civilnog društva u Srbiji, regiji i svijetu. Reagirali su Reporteri bez granica, Međunarodna federacija novinara, State Department, EU, uz zajedničke ocjene da je to udar na slobodu medija u Srbiji, dodatna nesigurnost za novinare i pravljenje od njih novih meta jer su u poslu svakodnevno izloženi prijetnjama, napadima i otvorenom nasilju.

Živojin Rakočević iz Udruženja novinara Srbije (UNS) na prosvjedu je ocijenio da presuda Žalbenog suda znači "službeni kraj pravde".

"Ušli smo u zonu u kojoj živimo neku vrstu savršenog zločina, o kojem se zna sve, a pravde nema. Ovom šutnjom izražavamo svoj očaj. Od šutnje su se tresli temelji ovih zgrada", naveo je Živojin Rakočević.

Pojedini beogradski portali i mrežne stranice nevladinih medija su zatamnili svoje naslovnice i objavili tri datuma - Ćuruvijinu godinu rođenja, godinu ubojstva i 2024., kao simboličnu poruku da je dvaput ubijen.