Politika / BiH

Uprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti, u Republici Srpskoj se i ove godine obilježio 9. januar, a centralna manifestacija je održana u Banjoj Luci. Tim povodom stigao je i premijer Srbije Đuro Macut.

Politički analitičar i psiholog Ibrahim Prohić za portal Start BiH kaže da dolazak Macuta potvrđuje ono što je već poznato, a to je da ciljevi rata protiv BiH nisu odbačeni već da se sada pokušavaju ostvariti drugačijim sredstvima, političkim i diplomatskim.

-Drugo, sada je potpuno jasno da su nadanja ili optimizam prilikom skidanja američkih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima bile nerealna. Fokusirali smo se na ono što je u anglosaksonskom pravu poznati mehanizam, a to je nagodba, da se u ime nekih viših i važnijih ciljeva aboliraju određeni ljudi koji su imali neke „aferime“. Međutim, pokazalo se da su ta očekivanja bila neutemeljena. Suština je u sljedećem, glavni igrač u BiH, a i u svijetu, je trenutno Amerika, odnosno SAD. Za njih je Balkan periferija i ono što se dešava ovdje za njih je nebitno, oni imaju puno veće brige i apetite – kaže Prohić.

Prema njegovim riječima BiH, ali i cijeli region treba konačno da shvate da smo mala tačka na zemaljskoj kugli i da nemamo onaj značaja koju sebi volimo da pridajemo.

-Treća dimenzija ovog važnog pitanja koja prolazi ispod radara je taj da 9. januar nije neki apstraktni 9. januar, nego je to 9. januar 1992. godine. To je ključna činjenica. Dakle u tom trenutku ono što je urađeno u nekoj skupštini Srba da se tako izrazim, desilo se u vrijeme kada je bila živa Republika BiH. U Ustavu tadašnje RBiH nije postojala mogućnost formiranja, konstituiranja Republike Srpske iako se tada drugačije zvala. Republika Srpska je nastala tek sa Dejtonskim sporazumom, a ne 1992. godine. Oni insistiraju na tom datumu, ali nikad ne kažu 1992. godine, nego to ostavljaju u tami, ali to je klasični protuustavni tim – ističe naš sagovornik nakon čega se dotakao kako sam kaže i „pete dimenzije“, a to je Milorad Dodik.

-Njemu je kruna pala s glave oficijalno, ali on je zadržao političku moć. Mislim da je važno podsjetiti na to. Ljudi se poslije 50-te godine ne mijenjaju. Oni mogu promijeniti nešto u svom ponašanju na taktičkom planu, ali ne na strateškom odnosu. Činjenica da se Dodik i drugi silnici i dalje ponašaju na način kako su se ponašali ranije može se objasniti i time što su svjesni da bi gubitkom moći vjerovatno izgubili slobodu jer su učinili toliko koruptivnih i kriminalnih radnjih da bi ih u nekom normalnom okruženju čekao zatvor – smatra Prohić.

Na pitanje šta sada i kako se tome suprotstaviti naš sagovornik priznaje kako je to teško pitanje.

-Čak i kada bi se hipotetički vodila apsolutno zrela, zdrava i suvisla politika iznutra, iz takozvanih probosanskih snaga, to ništa ne bi pomoglo, zato što su te snage nemoćne jer se ovdje preko ove države i svih građana prelamaju silice svjetskih interesa. Prvenstveno interesa iz susjedstva sa obje strane. Ovi koji rade destrukciju iznutra se ne bi tako ponašali da nemaju efektivnu podršku od onih sa zapada i sa istoka. BiH je faktički osuđena da zavisi isključivo od volje SAD. Kad bi oni rekli da se sutra nameće bilo koje rješenje, to bi bio kraj.

Bila bi neka vrsta kiprizacije BiH i ne postoji ni međunarodni ni unutrašnji faktor koji bi to mogao spriječiti. Nažalost, ima dovoljno argumenata da moćni susjedi rade konstantni pritisak da se država BiH suspenduje, da se ona čini nemoćno i da oni onda mogu kroz takvu jednu državu ostvariti svoje interese – upozorava Prohić.

U svemu tome, ističe on, nije mu baš najjasnija politika Republike Hrvatske kojoj kaže ne bi trebalo biti u interesu produžavanje granice sa Srbijom.

-Neka zrela i zdrava politika kako su vodili u svoje vrijeme Stipe Mesić i Ivo Josipović bi radila na uspostavljanju otvorenih i iskrenih susjedskih odnosa sa BiH. Uostalom ja mislim da je to autentični interes i hrvatskog naroda u BiH, ali treba praviti distinkciju između naroda i politike. Ono što je interes Hrvata u BiH i interes politike HDZ-a u BiH i HDZ-a Hrvatske nisu isti. Tu je problem – smatra Prohić.

Na kraju podsjećamo da je Ustavni sud BiH je još 2015. godine naložio NSRS-u da usaglasi sporni član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske s Ustavom Bosne i Hercegovine.