Vijesti / BiH

U intervjuu za njemačke medije, odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovo je vratio u fokus javnosti u BiH svoj odlazak odnosno razloge za podnošenje ostavke.

U razgovoru za Deutche Welle Schmidt je otkrio kako odluku o ostavci nije donio naprasno, potvrdio postojeće spekulacije kako u međunarodnoj zajednici postoje različita mišljenja o tome da li treba nastaviti sa Dejtonom, te da je Milorad Dodik uložio velike novce u lobiranje zarad tri cilja – nezavisnost Republike Srpske, ukidanje sudskih presuda te za njegov odlazak sa funkcije visokog predstavnika.

Očekivano, nije otkrio više detalja o pritiscima koje je trpio i od koga.

Ko je "glavni gazda"

Politički analitičar i psiholog Ibrahim Prohić u razgovoru za portal Start BiH već na početku ističe da Schmidtov odlazak nije bio neočekivan već da se mogao pretpostaviti još od onoga trenutka kada su SAD ukinule sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.

- BiH je država koja ne zavisi od unutrašnjih konstelacija nego od geostrategijskih silnica. Sve ono što se dešava u svijetu se tiče BiH i sve se to prelama preko BiH odnosno na njenu štetu – direktan je Prohić koji odmah dodaje kako Schmidt nije otvoreno mogao reći ko ga je smijenio, odnosno ko je radio pritisak na njega iako je svima jasno da je to bila Amerika.

- Jasno je i da su ti pritisci vezani za zakon o državnoj imovini i za južnu interkonekciju oko koje ima puno suspektnih stvari koje su poznate javnosti i kako se krše popisi. Međutim, da se vratimo na «glavnog gazdu». Osoba koja predvodi tu administraciju nije u biti političar već trgovac. Samo da podsjetim da se Trump još u prvom mandatu obrušio na Kuvajt i optužio ga za razne stvari, a samo par mjeseci kasnije je otišao tamo i prodao im silno oružje. To je njegova trgovačka filozofija. Slična je stvar bila i sa zgradom Generalštaba u Beogradu koju je trebao kupiti njegov zet, zatim najava kupovine Grenlanda...-  navodi naš sagovornik prije nego što se ponovo vratio na Schmidta za kojeg kaže da je lično potpuno nevažan, iako podsjeća na neke njegove kontroverzne odluke poput izmjene Ustava u izbornoj noći.

- Ne radi se o njemu i o njegovoj volji. On je kao prvo potkapacitiran, a kao drugo bio je sklon da prihvati lobiranja kojim se urušavala država izvana. Nije teško pretpostaviti, u ovom konkretnom slučaju, odakle je to bilo. Suština je u polemikama o tome da li treba ostati OHR ili se ugasiti što su mnogi zagovarali uz poruku da se unutrašnje snage trebaju dogovoriti. Čak i neki vrlo iskusni diplomati su imali taj stav koji je samo prividno dobronamjeran. Ali šta bi se desilo sa BiH kada je RS proglasila one protuustavne zakone koji su rušili Ustav BiH da nije bilo pristika izvana. Postoji tu i niz drugih pitanja: Ko to treba da se dogovara? Oko čega treba unutrašnje političke snage da se dogovore? Pa zar i Dejtonski sporazum nije međunarodni dogovor?! – pita se Prohić.

Prohić upozorava

On potom upozorava i na bitnu činjenicu da se odnosi u BiH pokušavaju vratiti na odnose između etničkih zajednica, odnosno ponovno apsolutiziranje etničkog principa na račun građanskog.

- Oni koji podržavaju stav da bi OHR trebalo uglasiti su ili naivni ili imaju lošu namjeru. Blokade su konstantno prisutne na svim ključnim tačkama odlučivanja. Oni koji bi trebalo da se dogovore neće da se dogovore. Uostalom, nije OHR smetao unutrašnjim akterima ni do sada da se dogovore – poentira naš sagovornik.

Na samom kraju smo ga pitali i o predviđanjima odnosno očekivanjima nakon odlaska Schmidta.

- Naravno niko ne zna sa sigurnošću, ali sa velikim stepenom vjerovatnoće možemo reći da se ništa bitno neće promijeniti. BiH i dalje ostaje neuralgična tačka. Moja hipoteza je da svjetski moćnici koji bi mogli urediti stanje u BiH, to neće da urade jer im je u interesu da u svijetu postoje «neuralgične tačke» koje se mogu zapaliti za njihove interese onda kad im to zatreba – uvjeren je Prohić.