Politika / BiH

Ono što je Predsjednik SAD Donald Trump nedavno najavio, upravo je i ispunio. Antifa je proglašena „terorističkom organizacijom“, što je ispraćeno odgovarajućom izvršnom naredbom Bijele kuće u kojoj je Antifa opisana kao militaristička, anarhistička organizacija koja poziva na rušenje američke vlade i američkog pravnog sistema nasilnim sredstvima. Definisana je kao "domaća teroristička organizacija", a istrage će se provoditi i protiv same organizacije, ali i protiv onih koji je organizacijski i finansijski pomažu. I dok ova odluke izaziva brojne nejasnoće i kontradikcije u samoj Americi, premijer Mađarske Viktor Orbán ne gubi vrijeme i već najavljuje da će krenuti istim putem.

Odgovore na pitanja šta je zapravo Antifa, za šta se bori, kojim metodama, da li je aktivna u Evropi i eventualno u Bosni i Hercegovini, smo potražili od Dine Abazovića, sociologa i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

 -Potrebno je prvo napraviti jasnu distinkciju između Antifa pokreta u SAD-u i drugih pokreta koji su uvjetno rečeno pod sličnim nazivima pokušali da se organiziraju na teritoriji Evrope. Američka Antifa je u političkom spektru jedna krajnje ljevičarska, vrlo loše organizirana, bez ikakve koordinacije i strukture, grupa ljudi koja smatra da u određenim okolnostima jedini izraz kojim se možete boriti protiv rasizma, fašizma i krajnje desnice jeste da ima uzvratite istom mjerom. Dakle i nasiljem kada je to potrebno. U tom smislu svjedočili smo više puta, a često ih se može vidjeti kako nose crnu odjeću i maske, da su to ljudi koji nisu nužno organizirani u bilo kakvu političku organizaciju nego je to grupa pojedinaca koja na specifičan način smatra da je najefikasniji odgovor na krajnju desnicu u SAD uzvratitit istom mjerom odnosno narodnim jezikom „tuk na utuk“ – pojašnjava Abazović za portal Start BiH uz napomenu kako su u prošlosti članovi ovog pokreta više puta naglašavali kako ih se ne treba i ne može dovoditi u vezu ni sa demokratama ni sa republikancima nego da je njihova osnovna platforma djelovanja da govor mržnje koji se često čuje u SAD bilo da je izazvan rasizmom ili nečim drugim, nije sloboda govora i da se na njega mora odgovoriti nasilno kao što su to nekada radili antifašisti početkom 30-ih i 40-ih radili u Italiji i Njemačkoj.

-Sa druge strane i u Evropi imate krajnje ljevičarske partije koje izlaze na izbore i na tja način pokušavaju osvojiti vlast i nisu nužno pobornici nasilja, paljevina, rušenja...Međutim, desnica sa druge strane uključujući i Orbána, bilo kakvau lijevu inicijativu percipira kao „ekstremnau ljevicu“. Uopšte ne sumnjam da će krajnji desničari u Evropi koristiti istu retoriku kao i Trump i da će pokušavati svaku ljevičarsku stranku da izjednače sa Antifa pokretom. Međutim, interesntno je kad govorimo o SAD, da će ovaj pokušaj zabrane imati sudski epilog, a ne sumnjam da bi se isto desilo i u Evropi ukoliko bi se slično pokušalo. Teško da te zabrane mogu proći ukoliko naravno ne kršite zakone, ne pozivate na nasilje i sl. – navodi Abazović nakon čega se osvrnuo i na prilike u Bosni i Hercegovini.

-Kada je riječ o BiH nije mi poznato da postoje pripadnici Antife mada vjerujem da možda ima simpatizera koji nasilje vide kao način borbe. Međutim ono što se do sada pokazalo je da kada god se na nasilje odgovori nasiljem najčešče se stvori spirala nasilja pa ne znam u kojoj bi mjeri to moglo biti neko rješenje – smatra Abazović. (Foto: N1)