Ekonomija

 Od 1. augusta na snagu stupile američke carinske tarife od 30 posto na uvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine, što predstavlja značajan izazov za našu privredu, posebno za izvozno orijentisane sektore. Dosadašnje analize pokazuju direktan i indirektan nepovoljan utjecaj na konkurentnost bh. proizvoda koji se prodaju na američkom tržištu. Negativni efekti će se prvenstveno ogledati u smanjenju izvoza na tržište SAD. Bh. izvoznici, naročito iz sektora metalske, namjenske, namještaja i hemijske industrije, koji direktno izvoze u SAD, ali i drugi sektori koji izvoze u EU, a njihovi proizvodi završavaju u SAD, mogu očekivati pad izvoza zbog povećanih troškova usljed novih carina što posljedično može dovesti do smanjenja prihoda i ugroziti određen broj radnih mjesta

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Na sjednici Udruženja metalne i elektro industrije, koja je održana krajem maja mjeseca, konstatovano je da novouvedene carine mogu imati dugoročne posljedice na stabilnost izvoznog sektora i usporiti proces razvoja bosanskohercegovačke ekonomije u cjelini te da je potrebno intenziviranje diplomatskih i trgovinskih pregovora nadležnih organa BiH s američkim partnerima i institucijama, sa ciljem pronalaska modaliteta za ublažavanje ili ukidanje tarifa, kroz dijalog i moguće privremeno izuzeće za najugroženije proizvode. Također je istaknuta i važnost intenzivnih aktivnosti na promociji bosanskohercegovačkih proizvoda na drugim tržištima kako bi se pronašli novi kupci te na taj način ublažile posljedice smanjenja izvoza na američko tržište i povećala otpornost izvoznika na globalne trgovinske turbulencije. Od ostalih mjera istaknuta je i neophodnost da privredna društva rade na uvođenju digitalnih alata, unaprjeđenju kvaliteta proizvoda i tehnološkoj modernizaciji proizvodnih procesa, čime se povećava njihova konkurentnost na svim tržištima.

- Ako posmatramo vanjskotrgovinsku razmjenu između BiH i SAD, možemo vidjeti da je izvoz u SAD rastao posljednje tri godine. Također, prvih pet mjeseci 2025. je donio rast. Uvoz iz SAD je u padu posljednjih godina. Iako ukupne vrijednosti nisu visoke u poređenju sa EU ili regionalnim partnerima, izvoz u SAD je izuzetno važan za određene visoko specijalizovane industrije u BiH – posebno vojnu i metaloprerađivačku. Potrebno je raditi na diversifikaciji proizvoda – više ulaganja u IT, prehrambeni sektor, namještaj po mjeri i proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Kroz zajedničke nastupe na sajmovima, unapređenje brendiranja i standardizacije za američko tržište i druga tržišta možemo pokušati održati izvoz. Također, potpisivanje sektorskih sporazuma i promocija izvoza uz podršku komora, agencija i DKP može dati dodatni benefit bh. izvozu - pojašnjavao je ljetos za magazin Start BiH Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalne i elektro industrije u Privrednoj / Gospodarskoj komori FBiH.

Nevolja nikad ne dolazi sama

Međutim, da nevolja nikada ne dolazi sama potvrdilo se i u ovom slučaju. Naime, industrija Bosne i Hercegovine, kao ključni nosilac privrednog razvoja i glavni generator izvoza, uskoro će se naći pod izuzetno snažnim i simultanim pritiscima sa dvije strane - uz već spomenuto uvođenje američkih carina od 30 posto na bh. robu od 1. augusta ove godine, očekuje nas i početak pune primjene EU CBAM mehanizma od 1. januara 2026.

U Privrednoj komori FBiH su svjesni kako će ovi paralelni izazovi dodatno ugroziti konkurentnost naše privrede, naročito industrijskih sektora koji se oslanjaju na izvoz i visokoenergetske procese. Mališević pojašnjava kako CBAM, kao novi regulatorni okvir Evropske unije, ima za cilj oporezivanje emisija ugljendioksida uvezene robe na granici EU i predstavlja veliki izazov za bh. industriju, posebno za energetski intenzivne sektore poput metaloprerađivačke, hemijske i cementne industrije, jer se zasniva na visokom udjelu fosilnih goriva u našem energetskom miksu.

Pojednostavljeno, naša preduzeća će morati da plaćaju naknade za emisije CO2 pri izvozu u EU, što direktno utiče na njihovu konkurentnost i ugrožava izvozne tokove.

- Industrija ne može sama nositi teret zelene tranzicije bez institucionalne, regulatorne i finansijske podrške. Potrebno je što prije izraditi nacionalni plan dekarbonizacije, te da isti bude usklađen s obavezama iz CBAM-a i Zelene agende za Zapadni Balkan.Važno je ojačati programe podrške za MSP i velike industrijske sisteme za dekarbonizaciju procesa, energetsku efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije. Također, želimo naglasiti da je nedostatak institucionalnog odgovora i sveobuhvatne strategije u ovom trenutku ozbiljan izazov za određene industrijske grane, posebno onih koje nemaju kapacitete za brzu zelenu tranziciju - upozorava Mališević.

On potom „veličinu“ problema ilustruje i kroz brojke. Naime, izvoz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju čini najvažniji i najznačajniji segment vanjskotrgovinske razmjene zemlje, sa oko 72 posto ukupnog izvoza koji ide upravo prema tržištima EU. Ovo partnerstvo je ključno za privredni rast, zaposlenost i opstanak velikog broja industrijskih i prerađivačkih kapaciteta u BiH.

- U 2024. iz BiH je izvezeno 16,5 milijardi KM vrijednosti roba od čega je u zemlje EU izvezeno 12 milijardi KM roba. Najzastupljeniji sektori izvoza u EU su: metalna industrija, drvna industrija i namještaj, mašinska i elektro-industrija, električni kablovi, generatori, industrijske mašine, tekstilna i obućarska industrija - šivenje za poznate evropske brendove (lohn poslovi), agroindustrija i prehrambeni proizvodi - mlijeko i mliječni proizvodi, meso, voda, voće. Kada je riječ o najvećim pojedinačnim partnerima to su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Austrija. U prvoj polovini 2025. zabilježen je blagi pad izvoza, djelimično usljed pada potražnje, inflatornih pritisaka u EU i očekivanja CBAM taksi - navodi naš sagovornik. 

Klimatski porez kao sistemski rizik za strane investitore

Direktne posljedice će po svemu sudeći biti velike, ali indirektne bi mogle biti čak i veće jer će uvođenje američkih tarifa i predstojeća primjena CBAM-a od strane Evropske unije nesumnjivo imati ozbiljne posljedice po konkurentnost Bosne i Hercegovine i šireg regiona Zapadnog Balkana, naročito u domenu privlačenja stranih direktnih investicija.

Naime, jedan od ključnih aduta za privlačenje stranih investicija bile su relativno niske cijene energije i radne snage, što je omogućavalo niže proizvodne troškove i time činilo našu industriju konkurentnom na globalnom tržištu. Međutim, kombinacija dodatnih opterećenja poput američkih carina i CBAM taksi mogla bi umanjiti naše komparativne prednosti.

- CBAM će faktički uvesti „klimatski porez“ na robu iz zemalja koje ne primjenjuju stroge standarde dekarbonizacije, što u našem slučaju znači povećanje izvozne cijene proizvoda u EU – našem najvažnijem trgovinskom partneru. Za strane investitore, posebno one iz sektora proizvodnje i industrije, ovi faktori mogu predstavljati signal sistemskog rizika i nepredvidivosti poslovnog ambijenta. Investitori sve više vode računa o usklađenosti s ekološkim, poreskim i carinskim režimima kako bi izabrali najpovoljniju lokaciju za ulaganje - ističe Mališević.

On potom podsjeća da je u Federaciji BiH usvojena Strategija razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće za period 2024. do 2033. godine, te da su u toku aktivnosti na izradi Strategije razvoja metalnog i elektro sektora, Strategije razvoja drvne industrije i Strategije razvoja industrije građevinskog materijala za period 2026. do 2035. Nosilac izrade dokumenata je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u saradnji sa Privrednom / Gospodarskom komorom FBiH i uz podršku UNDP - Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.

- Ovi strateški dokumenti će definisati ciljeve i aktivnosti koje će u narednim godinama biti potrebno realizirati kako bi se izazovi sa kojima se suočava industrija u FBiH uspješno savladali i osigurali rast i razvoj industrije. Ukoliko se na vrijeme poslovni ambijent u BiH uskladi sa novim prilikama na tržištu, stvorit će se uslovi za rast izvoza, a BiH neće biti zaobiđena u budućim investicijskim ciklusima - kaže Mališević uz oprezni optimizam kada je riječ o budućnosti bh. industrije.

Na samom kraju razgovora Mališević ponovo apeluje i upozorava kako BiH treba koristiti prilike poput zelene tranzicije industrije uz podršku EU fondova, usklađivanje s EU standardima (posebno okolišnim), digitalizaciju i modernizaciju procesa proizvodnje, korištenje IPARD, IPA i drugih instrumenata za MSP i povećanje prisustva na EU sajmovima uz jačanje izvozne diplomatije. Ističe i nužnost koordinisane strategije podrške izvoznicima, uključujući olakšice, tehničku pomoć i ulaganje u niskokarbonske tehnologije.

Posljedice već osjetimo jer čim stane izvoz poskupljuje električna energija 

Mirza Kušljugić, stručnjak za energetiku, u razgovoru za magazin Start BiH ističe dvije stvari.

- Jedna je energetska tranzicija i primjena CBAM-a na električnu energiju što će da pogodi izvoznike električne energije. Ovih dana se upravo pokušava uticati na finaliziranje Evropske regulative da se na neki način te stvari pojednostave, a druga stvar se odnosi na firme od kojih je veliki broj u početku mislio da će biti izuzeti, ali to su male firme. Nisu to veliki izvoznici poput cementara, željezara... Sada dolazimo do ključnog pitanja - da li smo spremni za to i kakve će biti posljedice? - kaže naš sagovornik uz opasku kako ne želi previše da govori o elektroenergetskom sektoru.

Prema njegovim riječima, čak i ukoliko bi u narednim danima ili sedmicama i bila donesena neka politička odluka da nam na godinu dana prolongiraju primjenu, BiH ni to ne bi pomoglo da dobije privremeno izuzeće do 2030. godine jer ne ispunjava uslove. Ta eventualna odluka o prolongiranju, kaže, može biti samo politička, ali čak i u tom slučaju bi jedina korist bila što bi TE Stanari omogućila da izvozi još godinu dana.

Kada je riječ o posljedicama svega toga Kušljugić tvrdi da se one već osjete.

- Čim nema izvoza električne energije cijene idu gore jer je izvoz služio za subvencije koje su bile na početku i građanima i domaćoj industriji, ali u međuvremenu su cijene za našu industriju izgubile konkurentnost i postale regionalne cijene. Za građane i mikro preduzeća još uvijek jesu subvencionisane. Što se tiče svih ostalih proizvoda tu nema izuzeća. Od 1. januara počinje postepeno uvođenje takse na izvoz zato što će istovremeno i u EU početi oporezivanje istih proizvoda pa nisam siguran da će to previše pogoditi industriju. I drugi će imati te takse pa na neki način ostaju u ravnopravnom položaju za razliku od izvoza električne energije gdje takse već postoje u EU. Međutim, oni su se već prilagodili i restruktuirali dok mi taj proces nismo ni započeli. To sve, naravno, može da oteža dolazak novih investitora u BiH jer je njihov cilj uvijek izvoz u EU. Ne dolaze zbog atraktivnosti našeg tržišta - smatra Kušljugić.

Šta je CBAM?

 CBAM (Carbon Border Ajustement Mechanism) je mehanizam koji ima za cilj da reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini. Riječ je o politici koja bi omogućila zemljama da naplaćuju porez ili nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljenika. Jedan od ciljeva CBAM-a je da se u državama EU spriječi takozvano „curenje ugljenika“. „Curenje ugljenika“ je situacija u kojoj privredna društva iz EU premjeste svoje proizvodne pogone u zemlje koje nisu članice EU i koje nemaju uspostavljene zakone za borbu protiv klimatskih promjena ili su ti zakoni manje rigorozni. Isto tako, „curenje ugljenika“ može nastati kada se proizvodi prodaju u EU iz zemalja koje imaju jeftinije proizvode, ali koji imaju veće ugrađene emisije CO2. CBAM treba da ohrabri treće zemlje da ojačaju svoje klimatske propise, uvedu strožije ciljeve za smanjenje emisija i ulažu u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora. BiH i cijeli region ima ogromni potencijal u obnovljivim izvorima energije. Potrebno je uspostaviti i prilagoditi zakonsku regulativu, a i približiti privredu zakonodavnom okviru.

Mittal je otišao zbog dekarbonizacije?

Iako priznaje da nema nikakvih insajderskih informacija, Kušljugić vjeruje da je zatvaranje koksare u Zenici, a potom i povlačenje Mittala iz Željezare povezano s ogromnim subvencijama za dekarbonizaciju u državama EU, a na koje ne mogu računati u BiH.

- Oni moraju preći sa kamenog uglja na obnovljive izvore energije, na zeleni vodonik, ali to je jako skupo. S uvođenjem takse oni neće biti u ravnopravnom položaju pa vjerovatno idu tamo gdje će dobiti ogromne subvencije. Sve ovo je svakako veliki udar kada je u pitanju izvoz na najveće tržište, odnosno EU, a taj udar dolazi, nažalost, u trenutku kada potražnja za nekim našim proizvodima, prvenstveno automobilske industrije, već slabi jer se narudžbe smanjuju. Teško da će kod nas više neko doći da investira u energetski intenzivne industrije, a da planira izvoz u EU jer mi više nemamo jeftinu električnu energiju. U EU  dekarbonizacija ide po planu i vjerovatno će poslije industrije preći na saobraćaj. Mi nažalost to sve shvatamo neozbiljno - konstatuje Kušljugić.

Ako država ostane pasivna bit će velike posljedice, ali imamo priliku 

U Vijeću stranih investitora (FIC) su nam kazali da uvođenje, odnosno povećanje tarifa za izvoz u SAD, kao i stupanje na snagu CBAM regulacije šalje negativan signal za investicionu klimu u BiH jer postoji bojazan da bi se BiH mogla percipirati kao "ugrožena zona" globalnih trgovinskih ratova i regulativnih barijera uz nedostatak institucionalne spremnosti da odgovori na izazove zelene tranzicije i promjena u globalnoj trgovinskoj arhitekturi.

Nedim Makarević, izvršni direktor FIC-a, ukazuje i na dodatne izazove poput neusklađenosti sa EU regulativama što dodatno usložnjava poziciju BiH koja nije članica ni EU ni WTO što bi sve moglo dovesti do toga da investitori koji ciljaju tržište EU i SAD bi mogli favorizovati konkurentske zemlje u regiji koje su članice EU poput Hrvatske ili Rumunije ili imaju potpisane bolje trgovinske sporazume.

- Dakle, uvođenje američkih carina i CBAM takse može imati duboko negativan uticaj na investicionu klimu u BiH, posebno ako država ostane pasivna. Međutim, ovaj izazov se može pretvoriti u priliku za stratešku transformaciju: zeleni rast, bolja integracija s EU i redefinisanje BiH kao konkurentne i odgovorne ekonomije - smatra Makarević.