Politika / BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će na hitnoj sjednici koja je počela u Sarajevu razmatrati Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Državno predsjedništvo je ovaj dokument uputilo u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti bilo kakvih izmjena.

Vijeće ministara BiH je na sjednici u Mostaru 4. jula utvrdilo nacrt, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. jula, utvrdilo i Prijedlog zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа razmatranje i usvajanje.

Poslanici bi trebali razmatrati i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo u novom tekstu prijedlog ovog zakona. Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. februara 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. marta 2024. godine.

Na ovaj način želi se omogućiti neometan rad pravosuđa u BiH, te u potpunosti uspostaviti funkcionalan sistem provjere izvještaja o imovini koji će ojačati integritet nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.

Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji su predložili poslanici Saša Magazinović, Predrag Kožul, Sabina Ćudić i Nihad Omerović, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Šef Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Saša Magazinović je, kao jedan od potpisnika prijedloga zakona, izjavio da su u proteklih nekoliko mjeseci vođene aktivnosti na izradi izmjena Zakona o javnim nabavkama koje će rezultirati rješavanjem problema profesionalnih žalitelja.

- U tom periodu smo se uvjerili da zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama u smislu izjavljivanja neosnovanih žalbi idu toliko daleko da se može reći da je ova pojava postala uzrok brojnih negativnih pojava kao što je zaustavljanje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatka lijekova i medicinske opreme, sprečavanje opremanja sigurnosnih agencija i slično - kazao je Magazinović.

Zbog toga, dodao je on, nije čudno što neke od državnih agencija smatraju da se radi i o sigurnosnom pitanju.

- Veliki broj kompanija se također žalio na ovu pojavu koja opstruira privrednike širom države. Činjenica da postoje kompanije koje u toku godine ulažu više desetina, a neke i više stotina žalbi, te da se radi o kompanijama koje se isključivo time bave, alarmantno je saznanje koje zahtijeva reakciju institucija - istaknuo je Magazinović.