Život / Nauka i tehnologija

Predavanje pod nazivom "Štetnost ekrana na mozak djece", koje za cilj ima osvijestiti štetnost izloženosti ekranima u ranoj dobi, održat će se u četvrtak, 17. listopada, u centru EMAUS u Potocima kraj Mostara.

 Predavanje će voditi logopedica Ivana Šimić Šantić i psiholog-psihoterapeut ECP Ankica Baković, a namijenjeno je posebno roditeljima i stručnjacima koji se bave djecom, priopćio je Neurofeedback centar u Mostaru - organizator događaja.

 Naime, kroz svakodnevni rad psiholozi, logopedi, defektolozi te neuropedijatri kao i ostali stručnjaci koji su u direktnom doticaju s djecom, kao odgajatelji i učitelji, sve više uočavaju poteškoće kod djece koje su u većem broju slučajeva upravo uzrokovane izlaganjem djeteta već u najranijoj dobi ekranima.

 Generalno, studije pokazuju da je ovisnost o ekranima povezana sa strukturnim i funkcionalnim promjenama u regijama mozga koje uključuju emocionalnu obradu, izvršnu pažnju, donošenje odluka i kognitivnu kontrolu te govor.

 U Neurofeedback centru koji u BiH djeluje na tri lokacije (Mostar, Sarajevo i Banjaluka) u posljednjih tri godine imali su više stotina klijenata koji dolaze upravo s poteškoćama pažnje, koncentracije, hiperaktivnosti, usporenog jezično-govornog razvoja te poteškoćama sanjarenja.

 Iz razgovora s roditeljima doznali su kako je veći dio djece već od prvih mjeseci života više vremena boravio pred ekranima.

 "Iako se određeni broj djece rađa s određenim poteškoćama sve veći je broj djece čije poteškoće 'se razvijaju' upravo zbog nedostatka adekvatne stimulacije izvana zbog jednosmjerne komunikacije ekrana kakvoj su izloženi u ranoj dobi. Najveći broj klijenata kod nas zatraži pomoć po preporuci drugih roditelja koji imaju pozitivna iskustva napredovanja djece nakon neurofeedback terapije dok jedan dio klijenata biva upućen od strane defektologa, neuropedijatara i najvećim brojem od strane logopeda", navode u priopćenju.

 Cilj je neurofeedback terapije na bezbolan i neinvazina način pomoći klijentu da ponovno dovede valove u mozgu u ispravnu regulaciju i samim time se intenzitet poteškoća značajno smanjuje (80 posto poteškoće pažnje i koncentracije, 40-60 posto poteškoće iz spektra autizma, ADD/ADHD 84 posto).

 Ističu kako uspješnost terapije ovisi o neuroplstičnosti mozga klijenta te je od iznimne važnosti i rana intervencija, odnosno rad s djecom u što manjoj dobi već kada roditelj pođe primjećivati prva zaostajanja i poteškoće u funkcioniranju djeteta.

 Neurofeedback "priprema" mozak kako bi dijete moglo još bolje pratiti stručnjaka, a samim tim i brže napredovati te je obvezno uključivanje nakon neurofeedback-a i u ciljane terapije ovisno o poteškoćama koje dijete ima (logopedske, defektološke i sl.) kako bi se timskim radom omogućilo optimalno napredovanja djeteta, navodi se u priopćenju.