Život / Nauka i tehnologija

Pitanje digitalizacije društva od presudne je važnosti za BiH, jer po ekonomskim  pokazateljima i analizama povećanjem digitalizacije društva za 10 posto može se očekivati i porast BDP-a za 0,6 posto. O tome će više riječi biti na konferenciji „Učinak brzorastućih kompanija na bh. ekonomiju“ koja će biti održana 25. aprila u Tarčin Forest Resortu, u organizaciji Poslovnih novina, uz podršku analitičkog partnera LRC-a, Vanjskotrgovinske komore BiH i u partnerstvu sa NLB bankom.

Kada je u pitanju digitalizacija servisa u BiH, trenutno stanje nije onakvo kakvo bi moglo i trebalo biti u današnje vrijeme, ako su uzme u obzir tehnološki napredak u ekonomskom, industrijskom i IT sektoru. A u vremenu interneta, pametnih uređaja, on-line kupovine i globalizacije tržišta, ekonomski razvoj zavisi od sposobnosti društva da koristi moderne tehnologije.

U BiH je digitalizacija poslovanja firmi počela još 2001. godine, a danas se trenutno koristi više od 10.000 digitalnih certifikata izdatih putem Halcoma, i to uglavnom u elektronskom bankarstvu za potpisivanje platnih naloga, kao i za pristup CRK i CRR registrima CBBH,  dok se jedan dio koristi u projektu SOKOP.

Prednosti korištenja digitalizacije su brojne, od ubrzavanja poslovnih procesa, smanjivanja troškova poslovanja, povećanja sigurnosti kod on-line transakcija i kupovine, do olakšanog pristupa podacima i slično. Također i mogućnosti su brojne, od potpisivanja platnih naloga, e-faktura, e-dokumenata bilo koje vrste, pristupa javim registrima (e-vlada, e-škola, e-biznis) itd.

Osnovna funkcija digitalne potvrde/potisa  je da omogući identifikaciju i verifikaciju identiteta potpisnika na osnovu njegovog javnog ključa. Osim autentičnosti, digitalni potpis osigurava i integritet, odnosno sigurnost da podaci nisu promijenjeni ili uništeni tokom prijenosa do primatelja, i neporecivost, odnosno da pošiljatelj ne može poreći ispravnost podataka, jer jedini on ima uvid u svoj privatni ključ kojim je poruka potpisana. Elektronski potpisi se temelje na asimetričnoj kriptografiji i upravo iz tog razloga je potreban par ključeva – privatni i javni, za ovjeru potpisa.

Da bi se digitalizacija servisa i društva uspješno provela u BiH, prije svega, treba da se  prilagodi zakonska regulativa koja će podržati digitalizaciju servisa te registrira CA agencija na nivou BiH.

Isto tako, treba stvoriti povoljno okruženje za ovakav način poslovanja i komunikacije, odnosno potrebno je osigurati povjerenje građana i poslovnih subjekata u ovakav način rada, što podrazumijeva postojanje adekvatnog regulatornog okvira u vezi sa zaštitom njihove privatnosti i sigurnosti.

Prema mišljenju stručnjaka, primjena digitalnih certifikata/potpisa u sektoru javne uprave, zdravstvu, poreznoj i carinskoj upravi i finansijskom sektoru u BiH donijela bi ogromne uštede državi te povećala efikasnost i sigurnost u poslovanju.

Što se tiče ekonomskih ušteda procesa digitalizacije u BiH, može se samo špekulirati o iznosima, ali ako se zna da na samo jednom izdatom dokumentu u oblasti javne uprave ušteda  iznosi 1 KM, onda se može govoriti o milionskim ciframa ušteda na godišnjem nivou.

Međutim, ništa manje nisu važne ni uštede vremena, resursa, ubrzavanje svih procesa, brža i sigurnija komunikacija, kao i razvoj novih poslova koji se baziraju na digitalnim tehnologijama.

Kako bi se ubrzao proces digitalizacije u BiH, prema mišljenju stručnjaka, potrebno je primijeniti i pozitivna iskustva razvijenih zemalja, kao što je, naprimjer, Slovenija. Prema podacima EU i na osnovu indeksa DESI (The Digital Economy and Society Index), kao složenog pokazatelja ekonomske i društvene digitalizacije koji Evropskoj komisiji omogućava procjene razvoja država članica u području digitalne konkurentnosti, Slovenija je rangirana na 17. mjestu od 28 država u EU.

Ujedno, Slovenija je i vodeća zemlja zapadnog Balkana u oblasti digitalizacije sa više od 300.000 digitalnih potpisa/certifikata izdatih od Halcom CA Ljubljana.