Vijesti / BiH

Jedan od ključnih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena dolazi iz svemira. Zahvaljujući savremenim satelitskim sistemima i inovativnim alatima, koji se koriste za posmatranje Zemlje, naučnici danas mogu s velikom preciznošću pratiti klimatske promjene, analizirati rizike i čak praviti digitalne kopije naše planete koje simuliraju moguće scenarije budućnosti.

Na konferenciji "Living Planet" koju organizuje Evropska svemirska agencija (ESA), a održava se ove sedmice u Beču, predstavljeni su najnoviji alati i projekti koji pokazuju kako svemirska tehnologija može konkretno pomoći u očuvanju planete, ali i unapređenju svakodnevnog života.

U okviru zajedničkog evropskog projekta "Destination Earth", razvijeni su prvi digitalni blizanci naše planete. Radi se o sofisticiranim kompjuterskim modelima koji omogućavaju da se precizno simuliraju klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave. Dva digitalna blizanca već su dostupna javnosti: jedan fokusiran na prilagodbu klimatskim promjenama, a drugi na vremenske ekstreme.

- Ovo je revolucionarno jer ne pratimo samo prošlost, možemo simulirati budućnost poput porasta nivoa mora ili posljedica krčenja šuma, pojasnio je dr. Robert Meisner iz ESA-e. Cilj je da se unaprijed procijene efekti različitih mjera prije njihove primjene u stvarnom svijetu.

Sateliti već decenijama bilježe podatke o zemlji, vodi, atmosferi i ledu omogućavajući praćenje fenomena poput odmrzavanja Arktika, gubitka šuma, urbanizacije i porasta nivoa mora, čak i na najnepristupačnijim mjestima. Ti podaci su besplatno dostupni i koriste ih istraživači, institucije, privatne kompanije, ali i pojedinci.

Ključnu ulogu u analizi ogromne količine satelitskih podataka ima vještačka inteligencija (AI).

- AI nam pomaže da iz ogromnih količina podataka kreiramo precizne modele i predviđanja koja ranije nisu bila moguća, kaže Meisner.

Posebno značajna je primjena u poljoprivredi, gdje satelitski podaci pomažu u preciznom planiranju navodnjavanja i prognozi prinosa. Visoka rezolucija satelitskih slika omogućava razlikovanje različitih vrsta usjeva kao što su pšenica i kukuruz, dok kombinacija sa vremenskim podacima omogućava vjerodostojne prognoze već u toku ljeta.

- Cilj je da se zalijevaju samo parcele koje zaista trebaju vodu. Tme se štedi voda, novac i štiti životna sredina, zaključuje Meisner, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.