[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/16\/l-f1cfa74dba9aab9da2ccfc431e1dbfad.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/16\/100x73\/l-f1cfa74dba9aab9da2ccfc431e1dbfad.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/16\/l-f1cfa74dba9aab9da2ccfc431e1dbfad.jpg","size":"145.74","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Populacija divljih azijskih slonova u Kini porasla sa oko 150 u 1980-im na skoro 400

Populacija divljih azijskih slonova u Kini porasla je sa oko 150 u 1980-im na skoro 400 danas, prema izvještaju objavljenom u četvrtak, koji pripisuje zasluge decenijama napora za zaštitu i očuvanje staništa u jugozapadnoj provinciji Yunnan, javila je Xinhua.

Izvještaj pod nazivom "Život u harmoniji s prirodom: Ekološka civilizacija iza kineskog utočišta za divlje slonove" objavio je Institut Xinhua, istraživački institut povezan s novinskom agencijom Xinhua.

Azijski slonovi, simbolična vrsta u prašumi, označeni su kao "ugroženi" od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode i nalaze se pod prvoklasnom nacionalnom zaštitom u Kini.

Uprkos sporoj stopi reprodukcije, populacija je nastavila rasti, a podaci praćenja pokazuju da je gotovo svako krdo slonova u glavnim staništima autonomne prefekture Xishuangbanna Dai i grada Pu'er u Yunnanu posljednjih godina svake godine dočekalo nove mladunce, navodi se u izvještaju.

- Svjedočimo naglom porastu broja slonova među krdima slonova - citiran je u izvještaju Wan Yong, direktor Uprave za šumarstvo i travnjake provincije Yunnan.

Wan je rekao da populacija divljih azijskih slonova u Yunnanu ulazi u period brzog rasta uprkos globalnom padu vrste.

U 2021. godini, krdo lutajućih divljih azijskih slonova u Yunnanu privuklo je svjetsku pažnju nakon što je prešlo više od 1.400 kilometara tokom 124 dana prije nego što se vratilo u svoje tradicionalno stanište. Putovanje, koje je pratila široka javnost, ponudilo je rijedak uvid u kineske napore u očuvanju divljih životinja i razvoj odnosa između ljudi i prirode.

Yunnan je jedno od mjesta s najvećom biološkom raznolikošću u Kini i šire. Dom je 542 nacionalno zaštićene divlje biljne vrste i 386 nacionalno zaštićenih kopnenih divljih životinjskih vrsta, što čini 48 posto, odnosno 56 posto ukupnog broja slonova na nacionalnom nivou.

Priča o očuvanju azijskih slonova u Kini nije samo o spašavanju ugrožene vrste, već i o demonstraciji kako ljudi i priroda mogu napredovati zajedno, citiran je u izvještaju Chen Fei, direktor istraživačkog centra za azijske slonove pri Nacionalnoj upravi za šumarstvo i travnjake.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!