Prošlog ljeta, dok sam putovala iz Sarajeva ka Mostaru, slučajno sam naišla na radio intervju koji me duboko zaintrigirao. Govorio je čovjek kojeg ranije nisam poznavala, ali njegove riječi bile su pune mudrosti i dubokog razumijevanja bosanske kulture, kojoj i sama pripadam. Toliko su me dirnule da sam tokom vožnje morala zabilježiti njegovo ime – Siradj Duhan – i napomenu – istraži ovog gospodina. Taj trenutak inspiracije na kraju me doveo do saradnje s ovim izuzetnim čovjekom na njegovoj prvoj knjizi Pomirenje svjetova, koja je objavljena na bosanskom jeziku.
Gospodin Siradj Duhan je predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji (BADA) i Evrope (BADEU). Svojom knjigom Pomirenje svjetova donosi viziju bolje budućnosti, koju gradi razumijevanjem, strpljenjem i upornošću. Upravo zbog toga se i odlučio na pisanje knjige – kao poziv na promjene koje su društvu neophodne.
BADA je prošle godine proslavila 30 godina kontinuiranog rada na očuvanju bosanskog identiteta, jezika i kulture u Austriji.
Kako je sve počelo?
BADA je osnovana 1994. godine, usred rata u Bosni i Hercegovini.
"Tada je bilo neophodno sačuvati bosanski identitet i kulturu, posebno među mladima u dijaspori", prisjeća se Duhan. Ključnu ulogu u razvoju društva imao je pisac Dževad Karahasan, koji je podržao njegovu viziju. Jedan od najvažnijih uspjeha društva bilo je priznanje bosanskog jezika u Austriji 1995. godine.
"Uz podršku književnika Alije Isakovića i Dževada Karahasana, te austrijskih slavista, uspjeli smo dobiti zvanično priznanje bosanskog jezika, što je omogućilo njegovo uvođenje u školski sistem", objašnjava Duhan.
BADA danas ima ključnu ulogu u očuvanju i promociji bosanskog jezika i kulture u Austriji i šire. Među glavnim aktivnostima su:
"Ovim ne samo da promovišemo obrazovanje, već mijenjamo percepciju Bosanaca u austrijskom društvu", naglašava Duhan.
Iako je bosanska dijaspora brojna i jaka, još uvijek se suočava s izazovima u očuvanju identiteta.
"Nedostatak institucionalne podrške od strane Bosne i Hercegovine primorava nas da sami brinemo o očuvanju jezika, kulture i identiteta. Ipak, vjerujemo u snagu zajednice", objašnjava Duhan.

U decembru prošle godine gospodin Duhan je objavio svoju prvu knjigu Pomirenje svjetova, koja istražuje kulturni i identitetski pejzaž Bosne i Hercegovine i donosi viziju budućnosti. Fokusira se na istraživanje identiteta Bosanca u kontekstu kulturnih i društvenih promjena, isticanja vrijednosti zajednice, tolerancije i razumijevanja kao temelja za miran suživot, a Bosnu i Hercegovinu kao jedinstveno sjecište kultura.
Kroz bogat pripovijedački stil i lične refleksije, Duhan donosi dragocjene uvide o očuvanju identiteta u globaliziranom svijetu.
"Knjiga je moj doprinos promociji bosanskog identiteta i kulture te vodič za buduće generacije o tome kako zajedničkim snagama graditi bolje društvo", naglašava autor.
Prvog februara smo imali promociju knjige i razgovor s autorom u biblioteci Fužine u Ljubljani.
U toploj atmosferi, ispunjenoj slovenskom publikom, Siradj Duhan podijelio je svoju ličnu priču o odlasku iz Jugoslavije i povratku u Bosnu – priču prožetu vizijom pomirenja svjetova i očuvanja bosanskog kulturnog naslijeđa. Na želju prisutnih, veče smo završili uz sevdalinku Kad ja pođoh na Bembašu.
Zanimljivo je bilo da na događaju nije bilo nijednog Bosanca. Nakon ugodnog druženja u biblioteci, otišli smo na večeru u ćevabdžinicu u blizini hotela gdje je gospodin Duhan prespavao. I koga smo tamo našli? Našu braću i sestre – puno Bosanaca. Neko je slavio rođendan, a gospodin Duhan mu je poklonio knjigu, što ga je ugodno iznenadilo.
No, kako kažu – ponekad je dug put od ćevabdžinice i 'kafane' do biblioteke ili knjižare, ali ipak se naši putevi neprestano prepliću, čak i na najneočekivanije načine. Možda smo te noći inspirisali nekoga da priču o pomirenju svjetova ponese dalje.

Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.