Ekonomija

( Magazin Start BiH)

Poljoprivreda je jedan od najnesigurnijih poslova na svijetu jer proizvođač ne može mnogo uticati na količinu proizvedene robe, a otkupnu cijenu poljoprivrednih proizvoda definiše struka na osnovu resursa i napora potrebnih da se nešto proizvede. Cijenu, u konačnici, odredi tržište na kojem ne vladaju fer i pošteni odnosi, tvrde poljoprivrednici.

OKRENI, OBRNI:- Žrtve smo zelene mafije! Nakupci su uvezani u BiH, Makedoniji, Italiji... U Njemačkoj nema šanse da kupe bilo čije dok imaju svoje proizvođače i proizvode, u Španiji imaju burzu i ako postave određenu cijenu za neko voće ili povrće, recimo za paprike 40 eurocenti po kilogramu, nema prodaje ispod toga. Zato država garantuje proizvođaču da će prodati sve što je proizveo. U Čapljini ste sa plastenikom od dva dunuma zemlje prije nekoliko godina mogli hraniti četveročlanu porodicu! Sada plastenici stoje prazni, ne isplati se raditi! Kad na pijaci ponudite cijenu, kupac na veliko okrene dva telefonska broja i spusti vam cijenu. Lubenica je 19 feninga po kilogramu, a proizvođaču se ne isplati ispod 25 feninga! Ili, kilogram krompira po 25 feninga iako ne bi smio biti ispod pola KM - priča Dobroslav Bukmir, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH.

Naš sagovornik cijeni da je „poljoprivreda kao lutrija“.

- Osim što zavisite od prirode, zavisite i od kupaca na veliko. U BiH imamo sreću sa kupcima poput Konzuma. Plaćaju u roku od 30 ili 40 dana od isporuke, ali u Hrvatskoj čekaju i do 100 dana. Za to vrijeme oni vrte sa našim novcem i zarađuju. Kako god okreneš, u BiH proizvođač uvijek nastrada - misli Bukmir.

Opet, dobra otkupna cijena nije garancija da će neko zaraditi. Naime, početkom avgusta bh. javnost je bila uznemirena informacijom da je kompaniju Agrona, iz Glumine kod Zvornika, koja okuplja više od 20.000 kooperanata i posluje u okviru kompanije Adriatic Group, u velikim gubicima jer je propalo 400.000 kilograma kornišona koje nisu kupili kupci iz EU jer je i tamo urod bio neočekivano veliki. Kornišoni, naime, ne mogu stajati u hladnjači duže od tri dana, a kupac nije mogao organizovati potrebne prerađivačke kapacitete.

ILI PROSPI, ILI...: Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović objašnjava da je riječ o vrlo osjetljivoj proizvodnji.

- Otkupna cijena kornišona je visoka jer njihov uzgoj traži da na dunumu zemlje rade četiri čovjeka sedam sati dnevno, četiri sata berbe i tri sata klasiranja. Morate voditi računa o temperaturi, navodnjavanju, zaštiti, prehrani, a pobrani kornišoni ne mogu stajati u hladnjači duže od tri dana. Uzgajivači se šale i kažu da od kornišona ne mogu ni za dženazu sakupiti! - pojašnjava Selimović.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, upozorava da „poljoprivrednici u BiH nisu u stanju da diktiraju bilo šta, pa ni cijenu svog proizvoda i da zbog toga država mora stati iza njih“.

- U BiH ne postoji tržište. Evropa i zelena mafija nam određuju cijene. Ako vam iz EU puste mlijeko po 40 feninga po litru, mljekare u BiH će ga kupiti jer je jeftinije od našeg. Nemamo drugog rješenja no ili prosuti ga ili prodati ispod cijene. Isto je sa voćem i povrćem! Razumijemo mi zakon ponude i potražnje i slobodno tržište i formiranje cijena, ali u drugim državama vlade daju pomoć, subvencije! U Norveškoj zabrane uvoz dok ne prodaju domaće. Mi tržište svima otvaramo, nama niko - žali se Usorac.

PONUDA I POTRAŽNJA: U nevladinom udruženju građana Krajina, koja pomaže poljoprivrednicima da usavrše proizvodnju, definišu cijene i plasiraju svoje robe, potvrđuju da je poljoprivreda rizičan posao.

- Veliki prinos obori cijenu, mali prinos odbija kupce. Proizvođači su nezadovoljni, a i otkupljivači imaju svoje probleme. Sve je nesigurno. Malinari su prošle godine bili veoma zadovoljni, ove godine možda manje. Poljoprivreda je zaista veliki rizik - kažu u ovoj organizaciji.

Usorac pojašnjava da se preko poljoprivrede i proizvođača u BiH prelamaju globalni događaji.

- EU plasira robe prema BiH jer nema više ruskog tržišta. I Turska je nestala kao veliko tržište jer zbog rata nemaju ni 30 posto turista kao ranije! Nema više velikog tržišta ni u Alžiru i Libiji jer ni tamo nema turista kao prije. Poremetilo se svjetsko tržište - cijeni Usorac i upozorava da državne institucije u BiH moraju stati iza poljoprivrednih proizvođača. te pita: - Zemlja koja nema razvijenu poljoprivredu ne može opstati i šta mislite ko bi prehranio narod u slučaju neke globalne katastrofe, rata ili slično?

POTICAJI: No, problema ima i kada država obeća pomoć. Ermin Veladžić, iz Udruženja proizvođača mlijeka u Unsko-sanskom kantonu, objašnjava kako ih najviše ugrožava neredovna isplata poticaja.

- Poticaji jesu 28 feninga po litri mlijeka, ali ih ne dobijemo na vrijeme. Minimalna otkupna cijena našeg mlijeka je, ako redovno dobijemo poticaje, 60 feninga po litru i to ne da zaradimo, nego da ne budemo na gubitku. Bez poticaja je to nemoguće i zato svakodnevno imamo smanjenje proizvodnje ili gašenje farmi - upozorava Veladžić.

Poljoprivrednici smatraju da država može pomoći poticajima i pokrivanjem taksi koje je uvela EU. Upozoravaju da je bez toga upitan opstanak poljoprivredne proizvodnje.