Vijesti / Regija

Doprinos iseljene Hrvatske iznimno je važan domovini, ne samo emocionalno, nego i ekonomski, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika hrvatske manjine iz cijelog svijeta. Na otvaranju sjednice, na kojoj će se raditi na preporukama vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, sudjelovali su i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio „izrazito važnim”, naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju  te zemlje, javlja Hina.

Plenković je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na  koronakrizu. 

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.  

Najavio je da će vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima jer se položaj Hrvata može poboljšati „samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim”. 

Govorio  je i politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti „teret” proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina „signal razvijene demokracije”. 

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, „jedan od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman. 

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju „trajne, autentične veze” s hrvatskom domovinom. 

Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.