[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/07\/13\/l-31de59bbfbd3689fff5e3726c1035e66.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/07\/13\/100x73\/l-31de59bbfbd3689fff5e3726c1035e66.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/07\/13\/l-31de59bbfbd3689fff5e3726c1035e66.jpg","size":"71.58","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Regija

Plenković: Crna Gora najnaprednija u procesu pristupanja Europskoj uniji

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković nakon razgovora s crnogorskim kolegom Dritanom Abazovićem kazao je kako je Crna Gora najviše napredovala u procesu pristupa Europskoj uniji (EU), te da će je Hrvatska i dalje podržavati na tom putu, dodavši da dvije zemlje rade na jačanju gospodarske suradnje i rješavanju preostalih bilateralnih pitanja.

Crnogorski premijer stigao je u utorak u službeni posjet Zagrebu, a poziv da posjeti Hrvatsku Plenković mu je uputio 30. travnja, kada mu je čestitao stupanje na premijersku dužnost, prenosi Hina.

"Crna Gora pregovara 10 godina, to je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU. U fazi smo da želimo da se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja", kazao je Plenković.

Dodaje kako je Crna Gora najnaprednija u tom procesu.

"Mislim da uz dobru dinamiku i političku potporu, te rješavanje određenih prethodnih političkih pitanja i kriterija, osobito formiranje i popunjavanje Ustavnog suda, mogla bez većih problema ubrzati svoju dinamiku. Mi ćemo je na tom putu naravno podržati", poručio je Plenković.

Šef hrvatske vlade također je podsjetio da ove dvije zemlje proteklih godina rade i na osnaženju gospodarske suradnje.

"Razgovarali smo i kako su Hrvatska i Crna Gora proteklih nekoliko godina povećali trgovinsku razmjenu, trenutno je na 236 milijuna eura, što je sjajno, povećanje za oko 100 milijuna", kazao je Plenković.

U svijetlu ruske agresije na Ukrajinu, Plenković je istaknuo da je "u interesu Hrvatske da se s Crnom Gorom poveže i kada je riječ o transeuropskim prometnim i energetskim pravcima", posebice spomenuvši Jadransko-jonski koridor. Zagovara pritom i nastavak razgovora o jadransko-jonskom plinovodu.

Abazović je kazao da je budućnost Hrvatske i Crne Gore zajednička i da svoju zemlju vidi kao dio Europske unije.

"Mi smo zahvalni Hrvatskoj što je EU dovela na naše granice i očekujem da upravo Hrvatska, kao naš najbliži susjed, naša bratska država, bude glavni pokretač svega onoga europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus. Hrvatska nam je motivator da odradimo svoje zadatke vezane za integraciju u EU", kazao je Abazović.

Dodao je da su brojna poglavlja spremna za zatvaranje, te da čekaju da se ta "tehnička stvar potvrdi od Europske komisije".

"Ako to postignemo vjerujem da će Hrvatska biti među prvim državama koje će podržati 'načelo zasluga' glede napredovanja na putu europskih integracija. To je naš interes i vjerujem da je to interes i Hrvatske", poručio je crnogorski premijer.

Plenković je na konferenciji za medije kazao da je želja Vlade RH da se nastave rješavati brojna rezidualna pitanja iz vremena raspada bivše SFRJ i agresije na Hrvatsku.

"Tih pitanja je ostalo više: od pitanja granice pa do rješavanja pitanja školskog broda 'Jadran' za koji želimo da se vrati u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju", kazao je Plenković.

Zahvalio je Abazoviću što je u novubvladu uključio Adrijana Vuksanovića, koji je ministar i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, te pozdravlja pomake u vezi korištenja Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi, u Tivatu.

"To je važno za očuvanje tradicije i identiteta Hrvata u Boki Kotorskoj. Želimo da bilateralni odnosi i položaj Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj budu kvalitetni, s poštovanjem i uvažavanjem", kazao je Plenković.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!