Čak i ako formalno srpska opozicija ostvari dobar rezultat, ili uspije da otrgne dio vlasti na predstojećim izbporima u Srbiji, pitanje je da li to može poslije opericionalizirati u jednu realnu vlast koja će pratiti broj glasova.
Ovo je u razgovoru za Fenu izjavio poznati analitičar srpske političke scene, dugogodišnji glavni urednik dnevnika Danas, programski direktor Demostata i dobitnik brojnih priznanja za novinarstvo i građansku hrabrost Zoran Panović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić raspisali su u srijedu vanredne parlamentarne i izbore u više gradova i općina, uključujući i glavni grad Beograd.
Izbori će biti održani 17. decembra 2023. zajedno sa pokrajinskim izborima.
Upitan zašto se u Srbiji ponovo održavaju vanredni izbor, Panović podsjeća da su prošli parlamentarni izbori bili 3. aprila prošle godine zajedno sa lokalnim, ali sedam dana poslije tih izbora lider opozicije Dragan Đilas je imao sastanak s Vučićem koji je njemu obećao vanredne beogradske izbore do kraja godine, pošto se smatralo da legitimit naprednjačke vlasti neće biti dobar u Beogradu, a Vučić je osjetljiv na pitanje legimiteta.
- Taj dogovor nije ispoštovan, te će novi izbori za Beograd biti tek sad. A kada su u pitanju parlamentarni izbori, poslije aprila prošle godine Vučić je rekao da će novi kabinet Ane Brnabić biti oročen na dvije godine. Tako su beogradski izbori malo zakasnili od predviđenog, a parlamentarni malo će biti unaprijed od predviđenog - navodi Panović.
Što se tiče čestog raspisivanja vanrednih izbora u Srbiji, on ističe da su Vučićeva bitna tehnologija vlasti vanredni izbori. Tim vanrednim izborima on stalno produžava svoje mandate, a istovremeno drži stranku u tonusu, kao i svoje kadrove. I takva politika, uz određenu propagandu, mora da "neurotizira" javni prostor u Srbiji, s time što je ove izbore sada vrlo jasno tražila opozicija i Vučić im je ispunio taj zahtjev.
- Da ne budem ciničan, oko ovih vanrednih parlamentarnih i lokalnih izbora postoji konsenzus između vlasti i opozicije - kaže Panović.
Iako ovaj put predsjednički izbori nisu u "paketu" s parlamentarnim i lokalnim, čini se da će predizbrnom kampanjom opet domirirati Vučić, da će se opet sve vrtiti oko njega.
Panović navodi da su predjednički izbori bili skoro, da Vučić ima legitimitet do 2017. godine, a na kraju je ispoštovao i "famozni" član 115 Ustava Srbije po kome predsjednik Republike ne može obavljati neku drugu javnu funkciju. A javna funkcija je sigurno predsjednik najjače partije.
- To je njegov prethodnik Tomislav Nikolić odmah uradio, ali je sebe time odmah marginalizirao. Kod nas je problem što taj član 115 nije dobar. Nenormalno je da se najjača politička figura u Srbiji, a danas je to Vučić, depolitizira. Glupo je očekivati da neko ima najveći politički autoritet, da pobijedi na izborima, pa da se jednostavno povuče i svede na protoklarnu ulogu. Tako da je taj član ustava loš - smatra Panović.
Sa druge strane, dodaje, Vučić je najjača politička figura u Srbiji i besmisleno je da ne predvodi listu svoje partije. Svi ostali naprednjaci imaju neuporedivo lošiji rejting i tu je apsolutna dominacija Vučića. Ta partija ima jasan princip subordinacije, ona je hijerarijska i liderska i tu nema nikakih dilema. Miloš Vučević koji je predsjednik Srpske napredne stranke (SNS), kaže Panović, tu je više "jedna transmisija" Aleksandra Vučića.
Panović navodi da istraživanja javnog mnijenja pokazuju jasno da opozicija ima veće šanse u Beogradu, a vlast gledajući cijelu Srbiju van Beograda. Upozorava da tu, ipak, postoje nijanse u raznim urbanim centrima.
Panović smatra da u tzv. desnoj opoziciji Vučić i dalje ima kontrolni paket akcija. Čak i ako formalno opozicija negdje ostvari dobar rezultat, ili uspije da otrgne dio vlasti, pitanje je da li to može poslije opericionalizirati u jednu realnu vlast koja će pratiti broj glasova.
- Pokazalo se da Vučić ima "spavače" u mnogim strankama. Istovremeno je tu i pitanje "moralne čvrstoće" koja kod mnogih političara i parapolitičara u Srbiji nije takva da mogu da odole "nepristojnim ponudama" iz vlasti - upozorava Panović.
Sa druge strane, navodi Fenin sagovornik, treba znati da je za opoziciju u Srbiji suštinski problem kontrola izbora. Sve opozicione partije imaju vrlo slabu infrastrukturu i problem je što se vrlo mali broj ljudi u Srbiji bavi aktivno politikom. Svi su politizirani, pričaju o politici, ali članstvo partija je malobrojno i nema dovoljno lojalnih, pouzdanih kontrolora na biračkim mjestima.
- I to je veliki problem, jer opozicija ima mnogo entiteta, mnogo partija i parapartija i suviše je fragmentirana, a Vučić je majstor fragmentacije - rekao je Panović.
Mada je iznenađujuće za birače koji su protiv Vučića i također ohrabrujuće za njih, ujedinjenje opozicije na listi Srbija protiv nasilja. Kao što je za desnicu opozije loše što ne može da napravi jedinstvenu listu. A ne može da je napravi iz objektivnih i subjektivnih razloga. Zato se često, ako nema jedinstvene liste opozije, a sad je nema na desnici, odmah javljaju sumnje ko je tu zaista opozicija.
- A oni realisti koji su malo skloni paranoji se plaše da li ima spavača i u proevropskoj opoziciji - upozorava Panović.
Stranke vladajućeg bloka su vrlo organizirane, vrlo jake, a dolazak na vlast je uvijek privličan. Također, Vučić je uspio jednu stvar, da SNS iz 2011. i 2012. godine, koja se emancipirala od radikala Vojislava Šešelja i koja je pružila podršku Borisu Tadiću za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, više ne postoji.
- Njen politički DNK je promijenjen i sad se može govoriti o jednom procesu koji traje više godina - rešešeljizaciji SNS-a. Može se govoriti o tome da je sada SNS više održivi model radikala za ovo vrijeme, dok Vučić uspješno izbjegava da napravi suštinsku grešku Slobodana Miloševića, a to je iracionalan sukob sa Zapadom - zaključio je u razgovoru za Fenu Zoran Panović.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.