[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/08\/16\/web-photo-climatechange-240719.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/08\/16\/100x73\/web-photo-climatechange-240719.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/08\/16\/web-photo-climatechange-240719.jpg","size":"76.03","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Paklene vrućine su bliže nego što mislite

Temperature koje su ovog ljeta zabilježene u Europi ruše sve rekorde. Ako Svjetska meteorološka organizacija potvrdi mjerenja, izmjerena temperatura od 48,8 stupnjeva Celzija na Siciliji bit će novi temperaturni rekord u Europi. Trenutni rekord drži Atena u kojoj je davne 1977. godine izmjereno 48 stupnjeva.

Intenzivna vrućina u Italiji, Španjolskoj i Sjevernoj Africi, u kombinaciji sa šumskim požarima u Grčkoj i Turskoj, možda najbolje pokazuju koliko sujuli i august u Europi postali vrući. No, vrućina je ove godine u pojedinim dijelovima Mediterana gotovo pa ne izdrživa.

- Trenutno je veliko područje visokog pritiska u gornjoj atmosferi i utječe na većinu Mediterana i sjeverne Afrike. Ovaj sistem visokog pritiska dovodi do pada u atmosferi koji komprimira zrak i onda ga zagrijava - što se ponekad naziva i toplotnom kupolom. Dodatno, pod sistemom visokog tlaka, vjertrovi su slabiji pa se vrućina ne raspršuje što dodatno pridonosi da situacija postaje sve toplija i toplija -  pojasnio je Bob Stefanski, voditelj primjenjenih klimatskih servisa pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.

Iz Svjetske meteorološke organizacije upozoravaju kako bi se ekstremni uslovi mogli zadržati i proširiti pa bi još neki dijelovi Mediterana mogli oboriti svoje dosadašnje toplinske rekorde.

Profesor Peter Stott iz britanskog Meteorološkog ureda, upozorio je kako bi se dijelovi Europe morali pripremiti na temperature od 50 stupnjeva Celzijusa u budućnosti.

- Ne možemo reći kad bi se to tačno moglo desiti, ali Europa će se morati pripremiti za buduće rušenje rekorda s temperaturama iznad 50 stepeni Celzijusa, najvjerojatnije blizu Mediterana gdje je utjecaj vrućeg zraka iz sjeverne Afrike najjači - upozorio je u studiji objavljenoj u časopisu Nature prof. Stott.

Problem je što, i pored velikog broja upozorenja, većina zemalja ne čini dovoljno kako bi se pripremila za sve ekstremnije vrijeme.

- Postoje dva načina pripreme. Jedan je priprema kroz vremensku prognozu, kroz koji ako prognozirate toplinski val sedam dana unaprijed, možete pripremiti bolnice i hitne službe na više poziva i intervencija. Drugi način je dugoročniji i obuhvaća građenje kuća i zgrada koje će biti otpornije na vrućinu -upozorio je prof. Dann Mitchell iz britanskog Meteorološkog ureda.

Ono što će definitivno biti nužna "oprema" svakog doma u budućnosti su - klimatski uređaji. 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!