Politika / Regija

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je da će njegov ured i tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova najvjerojatnije sljedećeg tjedna proslijediti u Bruxelles njegovu kandidaturu za mjesto posebnog izaslanika za dijalog Kosova i Srbije.

Pahor je istaknuo da ima niz ideja kako osvježiti ili oživjeti dijalog koji je trenutno u zastoju te dodao kako drži da Slovenija, kao i on sam, ima status "poštenog posrednika".

Pahor je to kazao u intervjuu za RTV Slovenija nakon što je dosadašnji izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak imenovan za veleposlanika EU u Švicarskoj.

Pahor je nedavno najavio da radi na nacrtu za nastavak dijaloga i koordinacije s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, državama članicama EU-a i zemljama Kvinte, uključujući SAD, Britaniju, Francusku, Italiju i Njemačku.

Takva Pahorova najava dolazi u trenutku kada je proces dijaloga Kosova i Srbije opterećen novim tenzijama nakon što je središnja banka Kosova donijela odluku kojom je  iz platnog  prometa isključila srpski dinar te najavljenom skorom prijemu Kosova u Vijeće Europe.    

Direktor Ureda za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković u ponedjeljak je ponovno optužio kosovskog premijera Albina Kurtija da je odbio konstruktivni prijedlog nacrta statuta Zajednice srpskih općina koji je izradio Beograd te donio jednostranu odluku o ukidanju dinara na Kosovu.   

Prema njegovim riječima, formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) je okosnica Briselskog sporazuma, a što je preduvjet za opstanak srpskog naroda na Kosovu.

"ZSO predstavlja okosnicu Briselskog sporazuma i sporazuma, jer se prvih šest točaka Briselskog sporazuma iz 2013. odnosi na formiranje ZSO. Oni (Kosovo) to ne žele, jer ne žele osigurati individualna i kolektivna prava srpskom narodu pa Srbi odlaze, 15 posto Srba, posebno sa sjevera Kosova, trajno je napustilo svoja ognjišta", kazao je Petković u intervjuu za TV Pink.

Pod pokroviteljstvom Europske unije Beograd i Priština su u  travnju 2013. godine u Bruxellesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali je taj proces dospio u slijepu ulicu jer Priština inzistira na priznanju, koje Beograd kategorički odbacuje.

Srbija ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem.

U veljači 2023. godine su obje strane u Bruxellesu prihvatile europski plan za Kosovo, koju podupiru i Sjedinjene Američke Države, a mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti i uzajamne optužbe.