Politika / Regija

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu.

IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije na Zapadnom Balkanu povodom nedavno održanog samita u Tirani čelnika regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“.

Iz analize IFMES-a izvdavajamo najzanimljivije i najznačanije  dijelove.

Jedan glas i šansa za sve

Tokom slovenskog predsjedavanja Evropskoj uniji (EU) početkom oktobra 2021.godine održan je neuspjeli Samit EU i država Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja, koji spada u okvir strateške saradnje EU sa Zapadnim Balkanom.

Samit je potvrdio riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), koje je izrekao početkom pandemije Covid-19 kada je rekao, da je EU „bajka na papiru“ i poručio da „ne postoji velika međunarodna, niti evropska solidarnost“.

 Shvativši situaciju u kojoj se nalaze njihove zemlje u pogledu proširenja EU na Zapadni Balkan trojica čelnih ljudi zemalja koje spadaju u Zapadni Balkan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev (SDSM) i premijer Albanije Edi Rama (PS) odlučili su se, da u oktobru 2019.godine „preuzmu sudbinu u svoje ruke“ i pokrenuli su izvornu vizionarsku ideju uspostave „mini Schengena“, koji je krajem jula 2021.godine prerastao u regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“ i koji ne predstavlja zamjenu za članstvo u EU nego put ka ubrzanom članstvu i iskorištavanju postojećih nedovoljno neiskorištenih potencijala, koji će omogućiti ekonomski prosperitet.

Čelnici inicijative za regionalnu saradnju „Otvoreni Balkan“ sastali su se 21. decembra 2021, u Tirani/Elbasanu, gdje su potpisali nekoliko sporazuma, koji će olakšati promet ljudi, robe, kapitala i usluga između tri zemlje i olakšati poslovanje privrednicima. Potpisali su Sporazum o radnim dozvolama, koji omogućava radnicima iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije da lakše dobiju neophodne radne dokumente. Sporazum o integriranim sistemima elektronskih usluga treba da omogući građanima tri zemlje da podnose prijave u drugim zemljama na bilo kom mjestu.

Također, potpisana su i četiri sporazuma iz oblasti veterinarstva i fitosanitarne inspekcije, koji će olakšati promet živih životinja te proizvoda biljnog i životinjskog porijekla.

Dobrokomšijski i bilateralni odnosni ključni za ekonomski prosperitet
 

Ekonomski prosperitet je nezamisliv bez izgrađenih dobrokomšijskih odnosa i regionalne saradnje.

Većina robne razmjene odvija se u regionu što je snažan podsticaj unapređenju bilateralnih i regionalnih odnosa. Nema liderstva i prosperiteta u nesigurnom i nepovjerljivom susjedstvu. S obzirom da je region u nedavnoj prošlosti bio suočen sa tragičnim oružanim sukobima važno je, da države osiguraju adekvatno suočavanje sa prošlošću i da eliminiraju retoriku mržnje koja stvara napetosti i odvraća regionalnu saradnju. Zbog toga je važno zaustaviti zloupotrebu univerzalne nadležnosti u pogledu progona ratnih zločinaca i omogućiti da se sudska procesuiranja prioritetno realiziraju u državama gdje je zločin počinjen i/ili uz dogovor država, bez tajnih ili jednostranih potjernica i hapšenja. 

Analitičari smatraju, da je „Otvoreni Balkan“ balkanska regionalna inicijativa za 21.stoljeće, jer će eliminisati granične kontrole i ostale barijera za lakše kretanje (ljudi, robe, kapitala i usluga) u regionu, omogućiti građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama, priznavanje diploma, kao i bolju saradnju u borbi protiv organiziranog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda. 

Inicijativa "Otvoreni Balkan" - jedan glas i šansa za sve
 

Zemlje Zapadnog Balkana moraju uspostaviti snažnu političku, ekonomsku, naučnu, kulturnu, sportsku i svaki drugi oblik saradnje i da zajednički nastupaju prema EU kao grupa zemalja sa jasno definiranim zahtjevima i interesima. Kada se radi o proširenju EU potrebno je precizirati kada će zaista doći do proširenja, jer EU ne može do unedogled odlagati proširenje. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve članove tzv. Balkanske šestorke (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija), da pristupe „Otvorenom Balkanu“, uz sve razlike koje postoje po pitanju priznanja nezavisnosti Kosova.

U djelovanju inicijative „Otvoreni Balkan“ kao iskustvo može poslužiti saradnja u okviru tzv. Višegradske grupe država (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka), koje vrlo često zajednički nastupaju u okviru EU sa jasno izraženim zahtjevima i stavovima. 

Kosovo kao najizoliraniji prostor u Europi

Problemi sa regionalnom saradnjom i dalje su prisutni na Zapadnom Balkanu. Uspostavljanje „Otvorenog Balkana“ odbio je premijer Kosova Albin Kurti (LVV) objašnjenjem, da Kosovo ima jasno zacrtan put, a to je članstvo u EU i NATO. Čak su kosovski zvaničnici uključujući i premijera Kosova Kurtija izjavljivali, da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i „velike Srbije“.

Razloge slične onima koje je iznio premijer Kosova, a za odbijanje uspostavljanja "Otvorenog Balkana" imao je i crnogorski predsjednik Milo Đukanović  (DPS) i jedan dio čelnika u Bosni i Hercegovini.

Iznenađuje činjenica da sličnu poziciju zauzima i aktualna crnogorska vlada, koja još uvijek nije napravila jasan otklon od politike i stavova Mila Đukanovića. Jedan dio političkih čelnika u regionu smatra, da se čak radi o stvaranju „velike Albanije“.

Aktuelni predsjednik Albanije Ilir Meta (LSI) je izjavio da, „Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća“. 

Plasiranje informacija o tzv. velikodržavnim projektima, bez obzira da li oni velikosrpski, velikoalbanski, velikobugarski, velikomađarski ili velikohrvatski odvraća region od nužne saradnje na svim područjima i stvaranju prijeko potrebnog duha saradnje i zajedništva.

Analitičari smatraju, da je Kosovo najizoliraniji prostor Evropi, koji nema uspostavljen bezvezni režim sa državama članicama EU, čak nema uspostavljen bezvizni režim ni sa Bosnom i Hercegovinom što nanosi enormnu štetu Kosovo i njenim građanima. Čelnici Kosova moraju biti svjesni činjenice, da se u regionu mora uspostavljati saradnja i graditi zajedništvo, jer su na svjetskoj sceni takmaci regioni, a ne države.

Nema prosperiteta bez zbližavanja i zajedništva

Nezamisliv je ikakav ekonomski prosperitet, ukoliko dobrokompijski odnosi nisu izgrađeni i njegovani. Toga su potpuno svjesni čelnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije u pokušaju svog historijskog zbližavanja, saradnje i zajedništva kroz regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“. Perspektiva regiona Zapadnog Balkana je u međusobnom razumijevanju, povezivanju i saradnji, a da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati trajan mir i stabilnost.

Kada svih šest zemalja Zapadnog Balkana zajednički nastupe sa jednim glasom prema EU, to će predstavljati novi kvalitet i snagu. Neiskorištene su brojne međusobne mogućnosti sinergije i saradnje. Ekonomija obima je važan moment za regionalnu saradnju. „Otvoreni Balkan“ je ekonomski klaster u nastajanju i predstavljat će konkurentsku prednost zemalja i regiona.