Ekonomija

Danas je u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici od 12 do 16:00 časova održana hibridna konferencija u organizaciji Fondacije Heinrich Böll.

Konferencija je podijeljena u dvije panel diskusije. U prvoj panel diskusiji se razgovarali o energetskom sektoru, smanjenju emisije CO2. Panelisti prvog panela su bili  Mirza Kušljugić, Fakultet elektrotehnike, Tuzla, BiH, Damir Miljević, RESET, Banja Luka, BIH, Džemila Agić, CEE, Tuzla, BiH, Aleksandar Macura, RES fondacija, Beograd, Srbija,  Vjeran Piršić, Eko Kvarner, Krk, Hrvatska, dok je moderator bio Vedad Suljić, REIC, Sarajevo, BiH.

Konferencija je za cilj imala istražiti i naglasiti probleme, izazove, mogućnosti i šanse koje Bosna i Hercegovina ima u procesu zelene tranzicije u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan podržanom na regionalnom samitu u Sofiji u novembru 2020. godine. Razgovaralo se o prilikama koje se otvraju BiH, neiskorišteim Fondovima koji se nude Zapadnom Balkanu te situaciji u BiH, koja nije najbolja, ali i dalje ima priliku da se znatno popravi.

Zelena agenda trebala bi podstaći rast privrede i, istovremeno, rješavanje nekih od povezanih izazova u oblastima okoliša i zdravlja, poput zagađivanja zraka, te omogućiti ogroman potencijal za razvoj i otvaranje radnih mjesta. Šta se od ovih obećanja ostvarilo u proteklih godinu dana, kuda ide Bosna i Hercegovina u tom pogledu, te kakva je situacija u zemljama iz okruženja.
U drugom panelu, čiji su panelisti bili Faruk Hadžić, Nezavisni konsultant, BiH, Hamdija Čivić, MOFTER, Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, BiH, Ivica Sivrić, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH), BiH, Petar Radulović, Poljoprivredna zadruga Klekovača Drinić – Petrovac, BiH, Jasmina Ćušić, Eko Jasmina, Mostar, BiH u moderaciji Sanele Klarić, zastupnice u Zastupničkom Domu P FBiH, se govorilo o poljoprivredi, njenom utjecaju na ekologiju, kao i na situaciju u BiH i susjedstvu. Uz odličnu diskusiju, te zanimljive primjere iz naše zemlje, zaključeno je kako nismo iskoritili preko 40% livada i pašnjaka, na osnovu kojih bismo mogli konkurirati nekim razvijenim zemljama, te da ima dosta nedosataka u pomoći samoj privredi - Zakon o šumama na nivou FBiH i slično. 

Manjkavost vlasti, odnosno političke volje za unaprijeđenjem privrede šteti se državi BiH i njenim građanima, jer ćemo postati država koja će se održavati uvozom a ponajmanje domaćim proizvodima. 

Osim toga, navedeno je kako je, na primjer, Bosansko-podrinjski kanton podigao kredit od oko 10 miliona KM, a zbog ulaganja u navodnjavanje usjeva, da bi se ispostavilo - kako to nije urađeno na najbolji mogući način. Učesnici panel diskusije su napomenuli, kako postoje fondovi koje država BiH može koristiti, a ne krediti kojima se zadužuju građani BiH, naročito je o tome govorio Hamdija Čivić.

Vodila se i diskusija o prisutnosti malih priređivača na tržištu, njihovim mogućnostima i doprinosima samoj državi i društvu. 

Zbog situacije izazvane koronavirusom sudionici su imali priliku, konferenciju pratiti uživo u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici, ali i u online okruženju putem ZOOM platforme i YouTube kanala Fondacije.