Vijesti / BiH

U organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, jučer je održan okrugli sto pod nazivom “Višegrad 1992–1995: Zločini, posljedice i memorijalizacija“, u okviru programa obilježavanja 34. godišnjice zločina počinjenih nad Bošnjacima u Višegradu.

Skupu su prisustvovali predstavnici akademske zajednice, udruženja žrtava, izvršne i zakonodavne vlasti različitih nivoa, kao i brojni drugi gosti i zainteresirani građani.

Tokom okruglog stola istaknuta je važnost kulture pamćenja, institucionalnog sjećanja i kontinuiranog naučnog istraživanja zločina počinjenih na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992–1995. godine, ali i drugih historijskih perioda.

Direktor Instituta Muamer Džananović istakao je da je Višegrad jedno od mjesta koje snažno svjedoči o razmjerama zločina počinjenih tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i u ranijim historijskim periodima, ali i o potrebi kontinuiranog istraživanja, dokumentiranja i javnog govora o tim događajima.

- Posebno je važno naglasiti da savremena istraživanja genocida sve više pažnje posvećuju mikrohistorijama, odnosno konkretnim porodicama, zajednicama i ljudskim sudbinama, jer upravo kroz njih postaje vidljiv puni karakter zločinačke politike. Danas, više od tri decenije nakon zločina, suočavamo se ne samo s negiranjem i relativizacijom prošlosti nego i s izazovima položaja povratnika, nedovoljnom zaštitom mjesta zločina i nedovoljno razvijenom kulturom pamćenja. Zato je važno nastaviti istraživati, obrazovati i govoriti na temelju činjenica, presuda i dokaza - rekao je Džananović.

Prisutnima se obratio i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića Mehmed Pargan, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević, te predsjednica Udruženja porodica nestalih lica “Višegrad 92“ Hida Kasapović.

U radnom dijelu skupa učesnici su govorili o različitim aspektima zločina počinjenih u Višegradu, njihovim posljedicama, kao i o važnosti memorijalizacije i očuvanja istine.

Viša naučna saradnica Instituta Zilha Mastalić Košuta predstavila je historijsku analizu zločina u Višegradu tokom Drugog svjetskog rata i njihovih posljedica, ukazujući na kontinuitet nasilja nad Bošnjacima na tom području.

Naučni savjetnik Instituta Ermin Kuka govorio je o hronologiji zločina nad Bošnjacima Višegrada u periodu od 1992. do kraja 1995. godine, podsjećajući na razmjere sistematskih progona, ubistava i spaljivanja živih civila u Pionirskoj ulici i na Bikavcu.

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ehlimana Memišević, govorila je o zločinima i procesuiranju zločina silovanja i seksualnog nasilja nad Bošnjakinjama u Bosni i Hercegovini, naglašavajući važnost dokumentiranja i pravnog procesuiranja ovih zločina.

Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine predstavila je podatke o nestalim osobama s područja Višegrada, kao i izazove u procesima traganja za nestalim osobama i identifikacije žrtava.

Istakla je da je do sada na području Višegrada verifikovano 1.015 nestalih osoba. Od toga 256 žena, te 68 djece. Ekshumacije žrtava na području Višegrada izvršene sun a preko 130 lokaliteta, unutar kojih su otvorene 23 masovne grobnice.

O rušenju i uništavanju džamija i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice na području Višegrada govorila je Medina Mehmedović-Mulalić iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Tokom skupa istaknuto je da su pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sudom Bosne i Hercegovine i drugim sudovima utvrđene brojne činjenice o zločinima počinjenim u Višegradu.

Za zločine počinjene na području Višegrada tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine do sada su pravosnažno osuđene 32 osobe u 35 predmeta, na ukupno 462 godine zatvora, uključujući i jednu presudu na doživotni zatvor, saopćeno je iz Instituta.