Ekonomija

Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutiralo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Na panelu pod nazivom „Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije“, naglasak je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

Također se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih izvora energije, o postojećim problemima i mogućim rješenjima, inovativnim pristupima strukturiranju financija koji su se pokazali efikasnim u ublažavanju financijskih izazova, te o novim strategijama za trgovinu električnom energijom u Bosni i Hercegovini, priopćili su organizatori.

„EBRD smatra da i javni i privatni sektor imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji u BiH. Podržavamo Elektroprivredu BiH u financiranju solarne elektrane Gračanica a potencijalni veći portfolio solarnih investicija doprinijet će pravednoj energetskoj tranziciji. Na sličan način surađujemo s privatnim investitorima koji mogu donijeti važnu ekspertizu, ubrzati procese, te doprinijeti konkurentnijem tržištu električne energije u BiH. Sve razine vlasti trebale bi raditi na poboljšanju regulatornog okvira u sektoru električne energije uključujući i uspostavu burze električne energije, pojednostavljenju i unaprjeđenje sistema izdavanje dozvola, investiranju u mrežnu infrastrukturu i organiziranju aukcija za obnovljive izvore energije koje su već provedene u mnogim susjednim državama“, rekla je direktorica Ureda Europske banke za obnovu i razvoj za BiH Manuela Naessl.

Na panelu su svoje ideje također prezentirali projekt menadžer za BiH WPD Adria Ivan Grbavac i rukovoditelj razvoja CEE i SEE, Woodburn Capital Partners Mirko Medenica.

Tijekom panela Mirza Ustamujić (Griffin Consulting, Unisolar), skrenuo je pažnju da prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine milijarde maraka domaćeg kapitala koji se nalazi u bankama, kao i spremnost stranih investitora, trebaju biti početak priče zelenih obveznica i angažmana domaćih kompanija poput Elektroprivrede i Energoinvesta da budu lideri u kreiranju novih vrijednosti.

„Utjecaj takvih investicija na ukupan BDP ustvari predstavlja generacijsku priliku na koju se čeka preko 30 godina da se potakne snažan razvoj gospodarstva, ali i otvore nove mogućnosti na regionalnim tržištima u sektoru obnovljivih izvora energije. Na kraju, to može biti jasna poruka da naša zemlja ima kapacitete i snagu da bude regionalni lider promjena i stvaranja pozitivnih vrijednosti“, poručio je Ustamujić.

Dekarbonizacija i Mehanizam za prilagodbu granica ugljika

Panel „Sistem trgovanja emisijama (ETS)“ stavio je u fokus analiziranje ovog sistema, koji je uvela EU 2005. godine kao kamen temeljac klimatske politike Unije, koji se pokazao uspješnim u smanjenju emisija na isplativ način.

Bosna i Hercegovina očekuje da će EU ETS i Mehanizam za prilagodbu granica ugljika (CBAM) koje implementira EU, imati veliki ekonomski utjecaj na zemlju. Stoga je imperativ da BiH prvo poduzme potrebne korake kako bi razumjela potencijalni model EU ETS koji će se primijeniti, uključujući MRVA, i pripremiti se za dalju implementaciju ETS-a u zemlji. Panel će okupiti ključne igrače i aktere u BiH, kao i u EU, kako bi razgovarali o izazovima uvođenja ETS-a u BiH, naučenim lekcijama u EU i regiji i narednim koracima koje treba učiniti.

„ETS predstavlja uspješan i učinkovit alat za ublažavanje klimatskih promjena, koji se temelji na postavljanju CAP-a (ograničenje ukupne količine određenih stakleničkih plinova koje mogu emitirati obuhvaćeni sektori tijekom određenog razdoblja) i u kombinaciji s trgovanjem dozvolama za emisije (od kojih svaka odgovara s pravom na emisiju 1 tone CO2eq), čime se obuhvaćenim operaterima omogućuje da ispune svoje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova uz najmanje troškove“, pojasnila je stručnjakinja za sistem trgovanja emisijama EU4Energy Alessandra Barreca.

Po njezinim riječima, potiče se smanjenje emisija stakleničkih plinova na izvoru poticanjem inovacija i prelaskom na zelenu tehnologiju, čime se ključno pridonosi ispunjavanju obećanja o dekarbonizaciji i ciljeva postavljenih klimatskim politikama bez ometanja razina proizvodnje.

„Ažurirani NDC (National Determined Contribution) u BiH prema Pariškom sporazumu potvrdio je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2050. od 50 posto (bezuvjetno) i 55 posto (uvjetno) u usporedbi s 2014. Stoga trenutni angažman zemlje u uvođenju i provedbi ETS-a predstavlja ključan korak za napredak prema ispunjavanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, napredak u procesu pristupanja EU i postizanje ciljeva Ugovora o energetskoj zajednici i, na kraju, ali ne manje važno, postizanje ciljeva zelene tranzicije promicanjem inovacija i očuvanjem industrijske konkurentnosti", dodala je Barreca.

Na panelu su također prezentirali voditelj jedinice za Europski zeleni plan Tajništva energetske zajednice Adam Cwetsch, rukovoditelj Sektora za strateški razvoj Elektroprivrede BiH Anes Kazagić i viša savjetnica u Službi za klimatske djelatnosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Melita Zdilar, navodi se u priopćenju.